U znak sjećanja

Komemoracija u Jasenovcu: Nakon dugo godina svi zajedno, u jednoj koloni, pred spomenikom Cvijet

| Autor: Jurica Körbler
Komemoracija u Jasenovcu (oto: Goran Mehkek /  CROPIX)

Komemoracija u Jasenovcu (oto: Goran Mehkek / CROPIX)


Zoran Milanović, Gordan Jandroković, Andrej Plenković, Milorad Pupovac, Ognjen Kraus i mnogi oporbeni političari i predstavnici romske manjine prisustvovali su komemoraciji u Jasenovcu. Nakon dugo godina svi zajedno, u jednoj koloni, pred spomenikom Cvijet, državni vrh i predstavnici manjina i antifašisti položili su cvijeće za sjećanje na žrtve okrutnog logora, gdje su ustaše ubile više od 80.000 Srba, Židova, Roma i Hrvata. Bila je u koloni sjećanja i preživjela logorašica Nevenka Končar i obitelji logoraša koji su ubijeni u logoru.

Nakon dugo vremena Milanović i Plenković bili su zajedno, ali se nisu rukovali i pazili su da se zaobiđu. Milanović je svima pljeskao kada su se spominjala imena prisutnih, čak i Jandrokoviću, samo ne Plenkoviću.

Komemoracija je održana u znak sjećanja kada je 600 zatvorenika logora 22. travnja 1945. krenulo u proboj prema slobodi, ali je samo stotinjak ostalo živo. Na komemoraciju je došao i bivši predsjednik Stjepan Mesić kojem je u jednom trenutku pozlilo, pa je sjeo na rub pozornice. Priskočili su mu u pomoć jedan pripadnik osiguranja i pravoslavni svećenik, ali Mesić se brzo oporavio. ”Bilo mu je teško stajati tako dugo, pa se išao sjesti kako bi se odmorio”, rekli su suradnici bivšeg predsjednika.

U Jasenovcu su bili i strani veleposlanici, te predstavnici mnogih gradova.

- Drago mi je da su s nama i predstavnici židovske zajednice. To je važna poruka, poruka gdje smo se okupili zaista ove godine svi, i mislim da je to dobro i da će ta poruka imati svoju rezonanciju i da će tako biti u godinama koje su pred nama, rekao je nakon prigodnog programa premijer Andrej Plenković.

- S porukom mira, porukom tolerancije, ali i s porukom da je u obrazovnom sustavu nužno govoriti o tim temama, podsjećati na sve strahote koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata, podsjećati na zločinački karakter NDH i upozoravati da se tako nešto ne smije i nikada neće ponoviti, rekao je.

Plenković je naglasio potrebu da se iznosi povijesna istina i u godini kada Hrvatska predsjeda Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust.

I u Jasenovcu nije se mogla izbjeći diskusija oko predloženih visokih kazni u prekršajnom zakonu za isticanja ustaških simbola i pozdrava ”Za dom spremni”. Plenković je kazao da su visoke kazne korak naprijed, a Ognjen Kraus, u ime židovskih općina istaknuo je da je cilj promjena kaznenog zakona. Zamjerio je Miloradu Pupovcu i Veljku Kajtaziju da nisu u Saboru otvorili raspravu o promjeni kaznenog zakona.

- Dobili smo poziv od Javne ustanove Jasenovac od gospodina Pejakovića, čiji rad iznimno cijenim. S druge strane, koliko vidim svi su se odazvali. Godinama inzistiramo na stvarima koje se ne događaju. Inzistiramo da se uvede u zakon ustaški simbol i sve što tome pripada, a to znači prestanak falsificiranja povijesti, prestanak s negiranjem Jasenovca i drugih ustaških logora, rekao je Kraus.

- Ono što smo bitno tražili nije napravljeno. Donesena je samo izmjena prekršajnog zakona, to je samo kozmetika zakona iz SFR Jugoslavije. Samo su povećane kazne, a ne zna se na što se te kazne odnose. Ne vidim tu neku razliku. Nismo u tome imali podršku koju sam očekivao od naših supatnika – Roma i Srba. Smatram da nisam imao podršku jer ako se nisu potrudili, a imaju svoje predstavnike u Saboru i Vladi, mogli su nešto učiniti da taj zakon dođe u proceduru. Vuk izjeo magare, rekao je. Krausa je podržao i predsjednik antifašista Franjo Habulin: ”Ako je nešto u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, onda to ne može biti prekršaj, to je kazneno djelo. Po uzoru na ono što su uradili Nijemci i Austrijanci sa svojim kaznenim zakonom, a ugradili su isticanje nacifašističkih znakovlja pozdrava i itd., i kod nas je potrebno staviti u Kazneni zakon i tako regulirati i pravno rješavati ovu problematiku koja nam se pojavljuje”.

Premijer Plenković smatra da isticanje ustaških simbola šteti ugledu Hrvatske u svijetu, a ispadi nekih zastupnika Sabora ”služi njima na čast”.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević najavio je promjenu naziva ulica nazvanih po osobama koje su podržavale NDH i ustaški pokret, dok je predsjednik Sabora Gordan Jandroković izrazio zadovoljstvom ”što smo danas svi zajedno tu”. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter