VINKOVCI

Vinkovci: Obilježena 212. obljetnica rođenja bana Josipa Šokčevića

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Polaganjem karanfila na grob bana Josipa Šokčevića u kapelici sv, Marije Magdalene na gradskom groblju te lovorovog vijenca podno banovog spomenika u središtu grada, u Vinkovcima je u utorak obilježena 212. obljetnica rođenja toga hrvatskog državnika.

„Usudio bih se reći da je ban Šokčević, koliko god ga mi Vinkovčani štovali kao svojega, značajan za cijelu hrvatski povijest", kazao je Tihomir Marojević, predsjednik Povijesnog i športskog društva Hrvatski sokol Vinkovci.

Čovjek, dodao je, koji se prvenstveno zalagao za hrvatske nacionalne interese i potrebe hrvatskog naroda, zaslužio je ocjenu povjesničara kao jedan od tri najznačajnija hrvatska bana uz Josipa Jelačića i Ivana Mažuranića”

Marojević je podsjetio kako su na inicijativu toga Društva 2002. banovi posmrtni ostavi prenešeni iz Beča u Vinkovce i pokopani u kapelicu na vinkovačkom gradskom groblju koju je 1845. godine dala sagraditi banova majka, Elizabeta Šokčević.

U ime predsjednika Hrvatskog sabora počast banu Šokčeviću polaganjem vijenca kod spomen ploče na kapelici na groblju odao je saborski zastupnik Mladen Karlić, a u ime ministra hrvatskih branitelja, Stipo Rimac.

Počast banu Šokčeviću odala su i izaslanstva Grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije te druga.

"Najznačajniji podatak vezan uz bana Šokčevića je 1861. kada je na njegovu inicijativu u Hrvatskom saboru, hrvatski jezik postao službeni”, istaknuo je zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić.

Josip Šokčević bansku je dužnost obnašao od 1861. do 1868. godine. Rođen je u Vinkovcima 1811., a umro u Beču 1896., gdje je i pokopan.

Za njegova banovanja, 1861. godine hrvatski jezik uveden je u službenu javnu uporabu u institucijama i školama.

Pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima kao i održavanje Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe.

Donesena je odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), kao i Kazališni zakon, osnovan je sudski Stol sedmorice te donijeti prijedlozi za osnivanje Sveučilišta.

Nakon Austro-ugarske nagodbe, suprotne njegovim uvjerenjima, na vlastiti zahtjev razriješen je banske časti 1867. i kao časnik umirovljen sljedeće godine.

Ime bana Josipa Šokčevića nosi središnji gradski trg u Vinkovcima na kojem se nalazi i banov spomenik, rad akademskog kipara Ivana Kujundžića.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter