Klimatske promjene dugoročna su prijetnja uzgoju školjkaša u Hrvatskoj. Porast temperature mora, smanjenje dotoka slatke vode, porast saliniteta te acidifikacija mora izrazito negativno utječu na uzgoj školjkaša, usporavajući i smanjujući njihov rast te povećavajući smrtnost. Posebno je ugrožen uzgoj kamenica, koje će u nekim područjima do kraja stoljeća - nestati! Porast temperature mora pospješit će pojavu i širenje postojećih, ali i novih bolesti kod školjkaša u uzgoju, dok porast prosječnih temperatura zraka značajno povećava rizik od kvarenja školjkaša tijekom njihova skladištenja, distribucije i pripreme hrane.

Kako tome doskočiti, prilagoditi se i uzgoj školjkaša u Hrvatskoj učiniti otpornijim na klimatske promjene i dugoročno održivim, bila je tema trogodišnjeg znanstvenog projekta "Integrirani sustav uzgoja alternativnih vrsta školjkaša u uvjetima klimatskih promjena" koji je Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu proveo u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli. Istraživački tim činilo je 16 znanstvenika s PBF-a i Odjela za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta u Puli, a surađivali su s gospodarstvenicima te stručnjacima koji se bave marikulturom.

- Izoliran je potpuno nov probiotički soj, iz češljače koja je odabrana kao potencijalna alternativna vrsta školjkaša u akvakulturi, te potvrđena njegova snažna antimikrobna aktivnost prema najčešćim patogenima. Primjena ove bakterije u uzgoju školjkaša, posebice u uvjetima klimatskih promjena, polučila je iznimne rezultate, jasno vidljive iz smanjenja mikroorganizama uzročnika kvarenja što otvara brojne mogućnosti primjene ovog soja ne samo u akvakulturi, nego i u biokonzerviranju, rečeno je na završnoj konferenciji projekta, održanoj nedavno na PBF-u u Zagrebu. Rezultate istraživanja predstavili su izv.prof.dr.sc. Mauro Štifanić, voditelj Odjela za prirodne i zdravstvene studije, s kolegama dr.sc. Ivom Čanak i dr.sc. Ines Kovačić.

Kako pokazuju rezultati rada Istraživačkog tima Sveučilišta u Puli, primjena novog probiotika rezultirala je pozitivnim učincima na prirast i kondicijski indeks školjkaša, a kada su se eksperimenti proveli u uvjetima klimatskih promjena rezultati su pokazali povoljne trendove koji uistinu otvaraju brojne mogućnosti i stvoren je prostor za nadogradnju i prijavu novih projekata u kojima bi se ispitala proizvodnja u većim mjerilima te otpornost kontinuiranog uzgoja u, nažalost neizbježnim uvjetima klimatskih promjena.

Voditeljica projekta, dekanica PBF-a prof.dr.sc. Jadranka Frece podsjetila je na važnost očuvanja posebnosti hrvatskih proizvoda zbog čega je formirana hrvatska banka autohtonih starter kultura i probiotika PBF-a koje Fakultet može ponuditi gospodarskim subjektima. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva dr.sc. Mario Šiljeg naglasio je da Hrvatska spada među tri europske zemlje koje su najviše izložene klimatskim promjenama: uz Češku i Mađarsku, bilježimo najveće štete od posljedica klimatskih promjena u odnosu na broj stanovnika.

Ovaj znanstveni projekt sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 450 tisuća eura, od čega je bespovratnih više od 380 tisuća. U sklopu projekta nabavljena je i sofisticirana istraživačka oprema vrijedna 150 tisuća eura koja će biti na raspolaganju znanstvenicima i studentima pulskog i zagrebačkog fakulteta.