RAZGOVOR
Kristjan Staničić, direktor HTZ-a: "Istra je u ovoj godini jedina regija u kojoj je ostvaren rast turističkog prometa u odnosu na 2019."
Istra je naša regija u kojoj se ostvaruje najveći udio ukupnog turističkog prometa Hrvatske. U ovoj godini udio Istre u ukupnim dolascima iznosi više od 25, a u noćenjima više od 28 posto. Dodatno, Istra je u ovoj godini i jedina regija u kojoj je ostvaren rast turističkog prometa u odnosu na 2019. Tako je u Istri do sredine prosinca ukupno ostvareno oko 4,7 milijuna dolazaka te više od 29,4 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje 2019. predstavlja rast u dolascima od dva posto te u noćenjima tri posto
Kristjan Staničić (Boris KOVAČEV/CROPIX)
Na kraju godine, kada se zbrajaju poslovni rezultati, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ima dosta razloga za zadovoljstvo. Ima i za optimizam što se tiče turističke sezone u 2023. godini, ali s dozom opreza zbog inflacije i ukrajinskog rata.
- Godina 2022. pokazala je veliki povratak turista u Hrvatsku nakon pandemije. Kako ste zadovoljni rezultatima?
- Podsjećam da je Hrvatska u vrlo izazovnoj 2020. ostvarila oko 50 posto rezultata iz 2019., dok smo lani tu razinu podigli na 77 posto rezultata. U ovoj smo si godini kao cilj postavili ostvarenje oko 90 posto rezultata iz 2019. te nismo pogriješili u optimizmu, budući da se trenutno nalazimo na odličnih 96 posto rezultata. Iako same brojke i statistika ne moraju nužno biti potvrda uspješnosti, ovi su pokazatelji uvijek važni jer ukazuju na trendove i dinamiku ostvarenja određenih ciljeva.
- Turizam nam se vratio?
- Dakle, praktički smo se vratili na predpandemijske trendove, kako u smislu turističkog prometa, tako i u smislu prihoda. Pričekajmo da tekuća godina završi, napravit ćemo detaljnu analizu postignutih rezultata, ali se isto tako već sada okrećemo prema nadolazećoj godini koja će, uslijed rasta cijena energenata, proizvoda i usluga, također biti vrlo izazovna. Vrijeme je da se više nego ikada prije okrenemo održivosti i kvaliteti u cilju cjelogodišnjeg i ravnomjerno disperziranog turističkog prometa.
Prihodi nadmašili rekordnu 2019.
- Koliko je zarađeno od turizma i koliko je bilo turista iz zemlje i inozemstva?
- Podatke o prihodima u turizmu prati Hrvatska narodna banka, a potpuni podaci za ovu godinu bit će poznati tijekom prvog kvartala iduće godine. Međutim, prema njihovim procjenama ove bi godine prihodi mogli dosegnuti 11,3 milijarde eura, što je sedam posto više u usporedbi s do sada rekordnom 2019. godinom. Kad pak govorimo o strukturi turista, od početka godine do sredine prosinca u Hrvatskoj je ostvareno više od 16 milijuna dolazaka inozemnih turista, dok su domaći turisti u ovom razdoblju ostvarili 2,5 milijuna dolazaka.
- Kakvi su podaci za Istru, s kojim udjelom ona sudjeluje u hrvatskom turističkom proizvodu?
- Istra je naša regija u kojoj se ostvaruje najveći udio ukupnog turističkog prometa Hrvatske. U ovoj godini udio Istre u ukupnim dolascima iznosi više od 25, a u noćenjima više od 28 posto. Dodatno, Istra je u ovoj godini i jedina regija u kojoj je ostvaren rast turističkog prometa u odnosu na 2019. Tako je u Istri do sredine prosinca ukupno ostvareno oko 4,7 milijuna dolazaka te više od 29,4 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje 2019. predstavlja rast u dolascima od dva posto te u noćenjima tri posto.
- Tri istarska grada, odnosno općine su medu pet najposjećenijih u Hrvatskoj. Znači li to da je Istra najjači brend hrvatskog turizma, uz Dubrovnik?
- Istra, zajedno sa svojim destinacijama, uživa vrlo dobru tržišnu prepoznatljivost. Uz Rovinj, Poreč i Medulin, koji se nalaze među top 5 hrvatskih destinacija po ostvarenim noćenjima, tu su još Umag i Pula koji ulaze među top 10 destinacija. Dubrovnik je naš biser juga s vrlo jakim turističkim brendom, odnosno destinacija u kojoj se ostvaruje najveći broj turističkih dolazaka u zemlji pa je tako Dubrovnik do sredine prosinca ove godine posjetilo više od milijun turista.
- Dovršenjem izgradnje druge cijevi cestovnog tunela Učka Istra će postati još dostupnija. Očekujete li još bolje rezultate?
- Istra je ujedno jadranska županija koja bilježi najveći postotak turista koji u destinacije pristižu cestovnim putem i ovakvo unaprjeđenje cestovne infrastrukture svakako će od strane putnika biti prihvaćeno kao odličan i pozitivan pomak. To će, siguran sam, predstavljati dodatan razlog i motiv za donošenje odluke o realizaciji većeg broja kraćih, vikend putovanja. Prije ćete se odvažiti na put ako znate da ćete brže i jednostavnije doći do svoje željene i omiljene destinacije.
- Koliko će ulazak u Schengen privući autoturiste iz susjedstva?
- Ulazak Hrvatske u Schengen izniman je dobitak za hrvatski turizam, ali i potvrda sigurnosti naše zemlje. Neće biti prepreka, ograničenja za ulazak u državu, neće biti dugotrajnih čekanja na graničnim prijelazima, bit će lakši protok gostiju, ali i roba. Sa Schengenom, kao i s članstvom u euro oni Hrvatska dobiva novu ljestvicu kvalitete, nove uštede i tako napokon postajemo u punini dio unutarnjeg europskog tržišta što smo cijelo vrijeme i priželjkivali. Ovo je veliko postignuće za sve nas. Ono što će se sigurno dogoditi je veći broj kraćih, vikend putovanja s tržišta u našem okruženju. Ako gosti znaju da neće čekati za ulazak u zemlju, ali ni gubiti vrijeme u promjeni valute, sigurno je da će se češće odvažiti na kraća putovanja u Hrvatsku. Ovime ćemo postati još konkurentniji, dostupniji i zanimljiviji našim susjedima Slovencima, Talijanima, Mađarima, zatim Austrijancima pa i Nijemcima.
Jug neovisan o zračnom prometu
- Pelješki most uzdignuo je jug Hrvatske. Kako će to utjecati na razvitak turizma?
- Konkretni utjecaj mosta na turistička kretanja u destinacijama na krajnjem jugu tek će se pokazati, ali most je već sada smanjio ovisnost juga i njegovog turizma o zračnom prometu. Iako su za Dubrovačko-neretvansku županiju među najvažnijim turističkim tržištima Velika Britanija i SAD, jako su važna i tržišta Njemačke, Poljske, Francuske i Slovenije, kao i domaće tržište, pa se očekuje izravan utjecaj mosta na jaču potražnju i posjećenost i s tih tržišta.
To se uklapa i u sliku Hrvatske kao vrlo dobro pozicionirane i prepoznate kvalitetne auto destinacije. Most je već sada postao i svojevrsna nova turistička atrakcija, kako za nautičare kojima je plovidba ispod mosta poseban doživljaj, tako i za brojne putnike i turiste kojima se pruža prekrasan pogled na most s okolnih vidikovaca i cesta. Koliko će sam most biti uključen u kreiranje posebnih ponuda, tura, suvenira i drugog ovisi o samim destinacijama i subjektima koji djeluju na tom području. Također, most je svojim kompleksnim i unikatnim dizajnom promijenio vizuru Malostonskog zaljeva što koristimo u pripremi atraktivnih promotivnih materijala i sadržaja za inozemna tržišta.
- Jesu li hotelske kuće uspjele nadoknaditi gubitke iz korona-godina?
- Teško je govoriti o konkretnom financijskom rezultatu poslovanja svake pojedine hotelske kuće, no činjenica je da su hoteli generalno, na razini čitave Hrvatske, u dosadašnjem dijelu godine dosegli razinu od 89 posto noćenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine. Kao jedan zanimljiv indikator poslovne uspješnosti mogu nam poslužiti primjerice podaci istraživanja Hotel Benchmarkinga, koje na uzorku hotela iz cijele Hrvatske, uz potporu HTZ-a, provodi Fakultet za menadžment u turizmu iz Opatije. Podaci govore da su u razdoblju od siječnja do rujna ove godine hrvatski hoteli u prosjeku poslovali sa 65 posto iskorištenosti radnih kapaciteta, uz 117 eura prosječne cijene sobe te ukupnim prihodom po noćenju od 109 eura. Ako to usporedimo s istim razdobljem 2019. godine kada su poslovali sa 72 posto iskorištenosti radnih kapaciteta, 100 eura prosječnom cijenom sobe te ukupnim prihodom po noćenju od 81 eura, dolazimo do evidentnih pomaka i promjena.
- Ugrožava li rat u Ukrajini sljedeću sezonu?
- Kad se analizira cijela situacija s vremenskim odmakom, osim na samom početku ratnog sukoba kada je došlo do nekoliko tjedana zastoja u samom bukingu, turisti nisu u značajnijem broju mijenjali svoje planove putovanja.
Naime, posljednje istraživanje Europske komisije za putovanja pod nazivom "Monitoring Sentiment For Domestic And Intra-European Travel - Wave 13", napravljeno na uzorku od 6.000 ispitanika na ključnim europskim emitivnim tržištima, govori da 52 posto europskih ispitanika smatra da ukrajinski sukob uopće ne utječe na njihove planove putovanja u narednih šest mjeseci. Istovremeno, 9,5 posto ispitanika odlučilo je zbog ukrajinske krize ostati na odmoru u vlastitoj zemlji, umjesto putovati u inozemstvo, njih 9,4 posto promijenilo je odmorišnu destinaciju kako bi bili dalje od zona sukoba, a 15 posto njih napravilo je manje promjene glede termina odmora i sl.
Svega dva posto ispitanika izjavilo je da zbog ukrajinske krize namjerava u cijelosti otkazati turističko putovanje. Ukoliko ratna situacija neće eskalirati, u što svi vjerujemo i polažemo nade, onda se ona ne bi trebala dublje i snažnije odraziti na turističke tijekove u idućoj sezoni. Naravno, svi se nadamo i priželjkujemo da rat u Ukrajini završi što prije.
- Ima li HTZ još uvijek predstavništvo u Moskvi?
- Ima, no ono je u ovom trenutku svojim aktivnostima usmjereno prema Kazahstanu, Uzbekistanu i Azerbajdžanu. Ove godine imali smo prvi dolazak predstavnika najpoznatijih medija iz ovih zemalja, koje su potencijalno vrlo interesantna emitivna tržišta za hrvatske destinacije. Ova tržišta broje više od 65 milijuna stanovnika, a u planu za 2023. godinu su nam i turistički sajmovi u Bakuu i Almatyju. Budući da se radi o aviodestinacijama, naše predstavništvo u Moskvi intenzivno raditi na pregovorima s azerbejdžanskim i kazahstanskim aviokompanijama i velikim turoperatorima vezano uz eventualna pokretanja charter aviolinija koje bi tijekom iduće sezone povezivale naše države.
Glavna kampanja na 14 tržišta
- Kakvi su planovi za 2023. i kada počinje kampanja za ljetnu sezonu?
- Očekujemo da će Hrvatska u idućoj godini potvrditi nastavak snažnog oporavka turističkog sektora, a da bi navedeno i ostvarili provodit ćemo niz promotivnih aktivnosti s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao održive i kvalitetne destinacije visoke vrijednosti. Pritom ćemo pratiti smjernice Strategije održivog razvoja hrvatskog turizma do 2030. godine te Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma, a podsjećam da smo već usvojili i Godišnji program rada HTZ-a za narednu godinu u kojem su navedene planirane aktivnosti koje će biti usmjerene na daljnje pozicioniranje Hrvatske u vrh najpoželjnijih europskih destinacija.
- Hoćete li Slovencima, Austrijancima, Česima, Nijemcima i drugim auto turistima posebno naglasiti da su granice otvorene?
- Da bi informacija o ulasku Hrvatske u Schengen zonu te uvođenju eura stigla do svih naših potencijalnih gostiju, kroz zadnji dio prosinca i siječanj iduće godine provest ćemo posebnu informativnu kampanju na ovu temu.
Također, budući da je primjetno vraćanje trenda ranijeg bukiranja, tijekom veljače i ožujka ćemo pokrenuti kampanje za poticanje rezervacija na tržištima koja pokazuju najveći trend, a to su Njemačka, UK i Skandinavija. Ubrzo nakon toga krećemo i s glavnom kampanjom koja će se provoditi na 14 nama najbitnijih emitivnih tržišta, a bit će fokusirana na komunikaciju određenih turističkih proizvoda koji su glavni motiv dolaska turista iz određenih tržišta. Uz to, kampanjom će se plasirati i informacije o specifičnim, manje poznatim iskustvima koje turisti mogu doživjeti u destinacijama.
Uz kampanje, vrlo važan alat u promociji su i projektne suradnje s vodećim travel i buking platformama kao što su Expedia, Wanderlust, Conde Nast, Nationl Geographic i Lonley Planet, a s kojima ćemo i tijekom iduće godine provoditi zajedničke promotivne aktivnosti.
- Ugrožava li inflacija u eurozoni, a i šire, turističke perspektive Hrvatske u narednoj sezoni?
- Inflacija i energetska kriza svakako su čimbenici koji su u ovom trenutku vodeći na listi razloga za zabrinutost Europljana kada govorimo o realizaciji turističkih putovanja. Ranije spomenuto istraživanje također pokazuje da je 23 posto ispitanika koji u narednih šest mjeseci planiraju turističko putovanje zabrinuto zbog rasta troškova putovanja prouzročenih rekordnim stopama inflacije. Istovremeno, 17 posto ispitanika zabrinuto je zbog svoje potencijalne daljnje degradacije osobnog ekonomskog statusa, osobnog životnog standarda.
Navedeno ukazuje na to da će daljnji razvoj ekonomskih kretanja biti jedan od najznačajnijih elemenata prema kojem će se donositi odluka o putovanjima. Naravno, to ne znači da će veliki broj Europljana odustajati od putovanja, ali sugerira da će doći do prilagodbe putovanja s ciljem smanjenja ukupnog troška.
Moguć je odabir geografski bližih destinacija, što nama može ići u prilog, ali i skraćenje boravka u destinaciji, konzumacija manjeg broja sadržaja na destinaciji i slično. Bit će zanimljivo analizirati i rezultate poslovanja naših najvećih turističkih kompanija s obzirom na utjecaj rasta cijena, odnosno ulaznih troškova poslovanja u ovoj godini.
- Uz more, reklamirate i kontinentalni turizam. Adventi u većim gradovima dobro su posjećeni.
- Točno. Posljednjih nekoliko godina veliku pažnju posvetili smo promociji kontinentalnih dijelova Hrvatske. Odlično je prihvaćena i naša promotivna kampanja "Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!", koja je u prvi plan stavila neotkrivene bisere hrvatske kontinentalne ponude.
Pojedine kontinentalne destinacije puno rade i doista su doživjele svoju afirmaciju i prepoznatljivost posebno u vrijeme pandemije kada se preporučao boravak na svježem zraku, u prirodi. Iskoristili su svoju priliku i potražnju na najbolji mogući način, nametnuli su se i pronašli svoj put do vjernih gostiju. Kad je advent pak u pitanju, uz Zagreb koji je vratio svoj stari sjaja tu su Osijek, Varaždin, Vukovar koji su pripremili izvrsne programe. Posebno me veseli da su i otočani u Adventu otvorili svoja vrata, pa se Rab posebno potrudio oko blagdanske ponude, ali i Opatija, Rijeka, Poreč, Split, Dubrovnik. Hrvatska polako, ali sigurno postaje cjelogodišnja i održiva destinacija.
- Što očekujete od turističke 2023.?
- Budući da smo u ovoj godini ostvarili 96 posto rezultata iz 2019. te, ako ne bude nepredvidivih situacija, u idućoj bi se godini mogli u potpunosti vratiti na razine prometa iz predpandemijskog razdoblja.
Međutim, to se neće dogoditi samo po sebi, itekako ćemo morati zasukati rukave i biti na razini zadatka. Tijekom posljednje dvije godine pokazali smo zajedništvo, pokazali smo snagu javno-privatnog partnerstva i sada znamo da se možemo nositi i s najtežim situacijama. To nam daje snagu i optimizam za iduću godinu u kojoj nas očekuje i primjena novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma, a tu je i već spomenuti ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, koji će imati itekako pozitivan utjecaj na turizam naše zemlje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
