RAZGOVOR
Ana Šabić, direktorica Direkcije za europsku suradnju HNB-a: "Na uvođenje eura banke će potrošiti 2,2 milijarde, a HNB 880 milijuna kuna"
Ana Šabić
Prelazak na novu valutu, euro, sve je bliži. Iako su građani informativnim kampanjama obaviješteni o raznim detaljima, ipak mnogima nisu jasne posve praktične stvari: što sa starim uplatnicama, gotovinom u kunama, kreditima i(li) deviznim računima koji su do sada bili u eurima ili američkim dolarima. Detalje prelaska na euro objasnila nam je Ana Šabić, direktorica Direkcije za međunarodnu suradnju Hrvatske narodne banke.
Monetarni sustav je spreman
- Je li hrvatski monetarni sustav posve pripremljen za zamjenu kune u eure, od banaka do javnih ustanova poput Pošte i Fine?
- Svi segmenti hrvatskog gospodarstva, uključujući financijski sustav, spremni su za prelazak na euro 1. siječnja 2023. Pripreme su u svim sektorima započele na vrijeme temeljem Nacionalnog plana za zamjenu hrvatske kune eurom, koji su zajednički izradili Vlada i HNB, a koji je Vlada donijela prije dvije godine. Ukupno je šest područja prilagodbi: zakonodavne prilagodbe, pripreme za zamjenu gotovog novca, prilagodbe u financijskom sektoru, prilagodbe gospodarstva i zaštita potrošača, prilagodbe opće države i komunikacije. Detaljno planiranje te stalna i intenzivna komunikacija između glavnih dionika bili su ključni preduvjeti za uspješno okončanje ovog složenog procesa.
- Građani su zbunjeni bankomatima jer neki trenutno ne rade. Kada se očekuje potpuni prelazak bankomata na eure i može li rok, zbog njihova broja, biti produžen?
- Od dana uvođenja eura bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate će isključivo koristiti gotov novac eura. Bankomati poslovnih banaka najznačajniji su kanal opskrbe gotovinom u kunama u Hrvatskoj, a bit će i ključni kanal za opskrbu građana euronovčanicama.
- U kojem roku?
- Svi aktivni bankomati trebaju biti prilagođeni tako da od 1. siječnja 2023. isplaćuju isključivo eure, s tim da će biti aktivna velika većina bankomata u Hrvatskoj. Da proces prilagodbe ne bi negativno utjecao na dostupnost gotovine u kunama u razdoblju do 31. prosinca 2022., odnosno u eurima nakon 1. siječnja 2023., banke su privremeno u razdoblju od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. za građane ukinule naknade za transakcije podizanja gotovine debitnim karticama na bankomatima izvan vlastite bankomatske mreže u Hrvatskoj. S obzirom na gustoću bankomatske mreže u Hrvatskoj, to bi trebalo osigurati građanima visok stupanj dostupnosti gotovine u kunama do 31. prosinca, odnosno gotovine u eurima nakon 1. siječnja 2023. Putem interaktivne karte bankomata koju je Hrvatska udruga banka pripremila u suradnji s bankama naši će građani bili informirani o lokacijama bankomata koji će do 31. prosinca isplaćivati kune, a od 1. siječnja eure.
- Banke su najavile prekid u korištenju internet bankarstva u razdoblju novogodišnjih blagdana, a neće se moći koristiti ni debitne kartice. Znači li to da se doček eurozone moramo opskrbiti kunama?
- Zbog uvođenja eura potrebne su prilagodbe mnogih aplikativnih sustava banaka da bi sve moglo funkcionirati kao i s kunom. S obzirom na to mogući su i kraći prekidi i ograničena dostupnost pojedinih usluga vezanih uz plaćanje u noći s 31. prosinca na 1. siječnja i tijekom nedjelje 1. siječnja, no sve usluge trebale bi od 2. siječnja funkcionirati bez ikakvih problema. Budući da banke imaju različite aplikativne sustave, svaka banka obavijestit će svoje klijente o eventualnim prekidima i ograničenoj dostupnosti pojedinih usluga vezanih uz plaćanje, stoga je savjet građanima osloniti se na informacije koje će dobiti od svojih banaka.
Kovanica neće nedostajati
- Očekujete li da mali trgovci, zbog nedostatka sitnih eura i nepripremljenosti, odu na godišnje odmore od 1. do 15. siječnja, kao u Slovačkoj?
- Prvo, vrijedi reći da nedostatka sitnih eura ne bi trebalo biti, budući da je za potrebe predopskrbe Hrvatska narodna banka pripremila ukupno oko 600 milijuna eurokovanica. Tako da nedostatak kovanica eura ne bi trebao biti razlog za to da mali trgovci odluče ne raditi u prvim danima nove godine. Drugim riječima, nije za očekivati značajno povećanje korištenja godišnjih odmora izvan uobičajenih okvira za to razdoblje u godini, a koji bi bili uvjetovani nedostatkom sitnih eura.
- Znači, neće biti zatvorenih malih trgovina i objekata u manjim mjestima?
- Mali poslovni subjekti imaju zapravo najviše mogućnosti za nabavu potrebne količine eurokovanica u razdoblju predopskrbe. Najjednostavniji oblik posredne predopskrbe je nabava početnih paketa eurokovanica za poslovne subjekte koja je moguća od 1. prosinca. Jedan početni paket eurokovanica za poslovne subjekte sadržava ukupno 525 eurokovanica svih apoena u vrijednosti od 145,50 eura.
- Postoji li interes poduzetnika za te pakete?
- Od ukupno ugovorenih 125.863 komada početnih paketa eurokovanica za poslovne subjekte, koje su banke ugovorile s Hrvatskom narodnom bankom, u svojih osam gotovinskih centara HNB je distribuirao ukupno 134.100 komada ili 107 posto ugovorenih količina. Banke su zaključno sa 12. prosinca prodale poslovnim subjektima ukupno 12.679 komada početnih paketa eurokovanica za poslovne subjekte.
- Imate li preporuke o zaokruživanju cijena ili to ovisi o trgovcima?
- Preračunavanje cijena iz kuna u eure uređeno je člankom 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Cijene se preračunavaju na način da se iznos u kunama podijeli s fiksnim tečajem konverzije koji iznosi 7,53450, a potom se dobiveni iznos zaokruži na dvije decimale, dakle na najbliži cent. Zaokruživanje na dvije decimale trgovci su dužni provesti sukladno uobičajenom matematičkom pravilu o zaokruživanju: ako je treća decimala manja od 5, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od 5, druga decimala povećava se za jedan.
- Do kada ćemo imati dvojno iskazane cijene, u eurima i kunama?
- Poslovni subjekti koji posluju s građanima od rujna ove godine dužni su cijene iskazivati istodobno i u kunama i u eurima te će isto činiti i tijekom cijele 2023. godine. Već sada vidimo da je velika većina poslovnih subjekata svoje cijene preračunala ispravno, što se odnosi i na potpisnike Etičkog kodeksa koji su se eksplicitno obvezali da uvođenje eura neće iskoristiti kao priliku za podizanje cijena.
Preračunavanje kredita
- Tekući računi građana postaju euro računi. Ostaju li devizni računi u dolarima ili francima, naprimjer, netaknuti?
- Točno. Uvođenje eura neće dovesti do nikakvih suštinskih promjena kod deviznih računa u valutama koje nisu euro, a koji nisu ujedno i multivalutni. Ako je riječ o multivalutnim računima (koji uključuje eure i/ili kune i još neke druge valute), može doći do određenih promjena, no o tome su već svi klijenti pravovremeno obaviješteni od strane svojih poslovnih banaka.
- Hoće li se mijenjati kamatne stope zbog eura ili je to stvar postojećih ugovora banaka i klijenata?
- Kada je riječ o kreditima, preračunavanje nedospjele glavnice kredita iz kune u euro banka će izvršiti na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije bez ikakvog troška za klijenta. Ako je kredit bio ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, kamatna stopa će ostati nepromijenjena. S druge strane, ako je kredit bio ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu - koja se sastoji od fiksne marže i promjenjivog dijela koji se oslanja na jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara - kamatna stopa će ostati na istoj razini ili će se neznatno smanjiti, ovisno o promjeni parametra uz koji je kamatna stopa vezana.
Podsjetimo, kunski krediti s promjenjivom kamatnom stopom mogu se vezati uz jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara, a to su nacionalna referentna stopa (NRS) u kunama, prinos na trezorski zapis Ministarstva financija u kunama i prosječna kamatna stopa na depozite građana u kunama. Kamatna stopa koju plaća klijent jednaka je zbroju promjenjivog parametra i fiksne marže banke, koja je konstantna tijekom razdoblja otplate kredita. Od datuma uvođenja eura promjenjivi parametri u kunama više neće postojati, pa će se umjesto njih koristiti istovjetni parametri u eurima – NRS u eurima, prinos na trezorski zapis u eurima, odnosno prosječna kamatna stopa na depozite građana u eurima.
- Zvuči jako stručno, može li doći do povećanje rata kredita?
- S obzirom na to da će ti novi eurski parametri visinom biti vrlo slični dotadašnjim kunskim parametrima, kamatne stope na kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom neće se znatnije promijeniti. Pritom je važno napomenuti da Zakon o uvođenju eura propisuje da kamatna stopa koju plaća potrošač ne smije porasti kao posljedica uvođenja eura. Primjerice, ako će novi eurski parametar biti viši od parametra u kunama koji se primjenjivao prije toga, fiksna marža banke će se smanjiti za iznos te razlike kako bi kamatna stopa koju plaća klijent ostala nepromijenjena. S druge strane, ako će eurski parametar biti niži od dotadašnjeg kunskog parametra, banka neće smjeti povećati fiksnu maržu, pa će se kamatna stopa koju plaća klijent smanjiti.
- Građani, izgleda, ne trebaju brinuti oko kredita?
- Dakle, kamatna stopa na kredite s fiksnom kamatnom stopom ostat će nepromijenjena, a kamatna stopa na kredite s promjenjivom kamatnom stopom ostat će ili na razini na kojoj je bila neposredno prije dana uvođenja eura ili će se neznatno smanjiti.
Vrijede sve eurokovanice
- Kako platiti uplatnice za razne usluge, naprimjer osiguranje, ako su u kunama te dolaze na naplatu nakon 15. siječnja 2023.?
- Ako uplatnica ima 2D barkod pa se automatski putem mobilnog bankarstva pretvara u nalog za plaćanje, konverziju kunskog iznosa radi sam sustav banke, a klijent prije odobravanja plaćanja vidi koji je eurski iznos na nalogu za plaćanje i odobrava isplatu kao što to radi i danas. Tu funkcionalnost banke moraju omogućavati u razdoblju od šest mjeseci od dana uvođenja eura. Kad se radi o uplatnici koja nema 2D barkod, pa klijent sam mora, kao i dosada, upisivati podatke za izradu naloga za plaćanje, tada sam mora preračunati kunski iznos u eure te unijeti ispravan iznos. Ako je na uplatnici već naveden eurski iznos u obliku dvojnog iskazivanja, tada upisuje taj iznos i nema potrebe za preračunavanjem. Donese li potrošač uplatnicu bez 2D barkoda na plaćanje u poslovnicu banke, Hrvatske pošte ili Fine, plaćanje će biti izvršeno u euru bez potrebe da klijent sam bilo što računa. Ta će opcija također biti dostupna tijekom šest mjeseci od dana uvođenja eura.
- Što ćemo s kunama koje ostanu po džepovima iza 15. siječnja?
- Naši građani mogu kune zamijeniti za euro u poslovnicama svih banaka, Financijske agencije (Fina) i HP-Hrvatske pošte, i to u roku od dvanaest mjeseci od uvođenja eura, odnosno od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. Zamjena se obavlja prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450 kuna za 1 euro) i bez naknade. Gotov novac kune građani mogu zamijeniti za gotov novac eura bez naknade ako u jednoj transakciji mijenjaju najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna. Ako mijenjaju više od prethodno navedene količine, za razliku iznad toga banke, Fina i Hrvatska pošta mogu im naplatiti naknadu. Navedeno se ograničenje ne primjenjuje ako se gotov novac kuna nakon preračunavanja pohranjuje na račun u euru.
- A nakon dvanaest mjeseci? Sigurno neki građani neće isprazniti čarape tako brzo.
- Od 1. siječnja 2024. Hrvatska narodna banka će bez naknade mijenjati gotov novac kune za gotov novac eura po fiksnom tečaju, i to kovanice tri godine od dana uvođenja eura odnosno do 31. prosinca 2025. i novčanice kune bez vremenskog ograničenja.
- Koliko će ukupno biti eura u optjecaju u Hrvatskoj nakon 15. siječnja?
- Budući da Hrvatska narodna banka nije jedini izdavatelj gotovog novca eura u europodručju, već su to i druge središnje banke, ministarstva financija i/ili kovnice država članica europodručja, količina gotovog novca i njegova vrijednost u optjecaju prati se na razini europodručja. Naime, poznat je isključivo ukupan iznos eura koji je u optjecaju, ali nije poznata distribucija eura među pojedinim članicama europodručja, kao ni iznos eura koji cirkulira izvan europodručja. Od 1. siječnja 2023. Hrvatska narodna banka raspolagat će s podatkom o neto izdanju gotovog novca, tj. znat će koliko je euronovčanica i eurokovanica pustila u optjecaj i koliko se gotovog novca eura vratilo iz optjecaja.
- Naravno, vrijede eurokovanice iz svih zemalja koje koriste euro?
- Vrijedi napomenuti da se od 1. siječnja 2023. u Hrvatskoj može plaćati i svim eurokovanicama koje su izdale druge zemlje članice europodručja, isto kao što se i s eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom može plaćati u svim drugim članicama europodručja.
- Koliki je trošak uvođenja eura u Hrvatsku?
- Postoje određeni jednokratni troškovi povezani s prelaskom na novu valutu. To su troškovi proizvodnje i distribucije novčanica i kovanica eura te povlačenja kuna iz optjecaja, troškovi informatičkih prilagodbi u privatnom i javnom sektoru te prilagodbi u financijskom sektoru, uključujući prilagodbe bankomata, kao i troškovi povezani s prilagodbom uređaja za automatsku naplatu i, primjerice, tiskanja novih cjenika. To je i trošak informiranja i educiranja javnosti o različitim pitanjima vezanima uz uvođenje eura. Treba spomenuti i to da će Hrvatska uplatiti određeni iznos sredstava u kapital Europske središnje banke i Europskog mehanizma za stabilnost jer je to obveza svih država članica koje su uvele euro.
- Može li konkretnije? Koliko će banke, primjerice, potrošiti na prelazak na euro?
- Kada govorimo samo o troškovima za bankovni sustav, ukupan neto iznos potreban za prilagodbu uvođenju eura procijenjen je od strane banaka tijekom 2022. na otprilike 2.260 milijuna kuna. Iznos je procijenjen na neto principu što znači da je umanjen za očekivane uštede i dodatne prihode povezane s uvođenjem eura. Rezultati provedene simulacije pokazuju da se daleko najveći dio tog iznosa odnosi na gubitak prihoda banaka zbog smanjenog obujma mjenjačkih poslova te gubitka prihoda od pozitivnih tečajnih razlika, kao i da banke očekuju i materijalno značajno smanjenje neto prihoda od kamata te naknada.
- A troškovi HNB?
- S druge strane, kad govorimo o troškovima koje će snositi HNB, a koji se odnose na troškove i investicije vezane uz kovanje kovanog novca eura i tiskanje novčanica eura, oni će u razdoblju od 2022. do 2024. iznositi ukupno 880 milijuna kuna.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
