(Hina/EPA)
Ključni problem politika medijskog opismenjavanja je nepostojanje sustavnog i strateškog pristupa svih dionika, a poboljšanje je moguće kroz osnaživanje profesionalnih novinarskih standarda i medijske regulacije, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu Gonga i Kurziva.
Analizu postojećih pristupa javnih politika u promicanju medijske pismenosti predstavila je Ivana Pejić iz Kurziva, naglasivši preporuku uvođenja dodatne razrade kriterija za dodjelu javnih koncesija i novca iz fondova te dodatnu evaluaciju medijske proizvodnje.
Istaknula je i preporuku za razvoj različitih oblika direktne i indirektne potpore za nakladnike kojima je medijska pismenost integralni dio medijskog rada i to u sklopu Fonda za poticanje i raznovrsnosti elektroničkih medija.
‘’Preporuka je osigurati proaktivnu ulogu Vijeća za elektroničke medije kao regulatora koji je zadužen za praćenje, nadziranje i izricanje mjera medijima koji krše standarde novinarskog izvještavanja i time doprinose širenju dezinformacija i govora mržnje'', kazala je Pejić.
Dodala je i kako bi u suradnji s novinarskim strukovnim udruženjima trebalo uspostaviti program sustavne edukacije i profesionalnog usavršavanja novinara u području medijske pismenosti.
O smjernicama za nove javne politike za unapređenje medijske pismenosti govorili su i Nikola Buković iz Gonga i Paško Bilić iz Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).
Analiza je nastala u sklopu projekta "Medijsko obrazovanje je važno (MOV)" koji čini konzorcij 11 hrvatskih organizacija i institucija: Gong, Pragma, Telecentar, Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, Bacači sjenki, Dječji kreativni centar DOKKICA, Info zona, Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.