DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA

Ivan Penava: "Kad čujete poruku predsjednika IDS-a, vidite koliko smo mi dva različita svijeta. To je bešćutnost pod krinkom ljudskosti. Mi ispadnemo neandertalci, a on napredan"

| Autor: Helena MOSTARKIĆ GOBBO
Ivan Penava (foto: Cropix)

Ivan Penava (foto: Cropix)


Povodom 18. studenog, Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, razgovarali smo s Ivanom Penavom. Profesor kineziologije, saborski zastupnik, predsjednik Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik dotaknuo se, između ostalog, vrijednosti Domovinskog rata i problematike nestalih osoba, otkrio što mu znači Kolona sjećanja te koji su planovi njegove stranke u Puli i Istri.

Osvrnuo se i na temu dvojezičnosti te komentirao nedavnu izjavu predsjednika IDS-a Dalibora Pausa.  

- Po zvanju ste profesor kineziologije. Što Vas je povuklo u bavljenje politikom?

- Trenutak mog ulaska u politiku je vezan za 2010. godinu kada sam u to vrijeme bio ravnatelj Ekonomske škole u Vukovaru. Tamo sam, susrećući se s problemima koje je tada imala škola - podijeljenosti, specifičnosti i atmosfere koja vlada u Vukovaru - ali i situacijom oko škole koja je bila refleksija općenitog stanja u gradu - odlučio za ulazak u politiku. S mjestom ravnatelja je, zapravo, krenulo to moje promišljanje, gdje sam vidio da se premalo konkretnog čini za grad i da će dugoročno sam grad slabiti i time dovesti u opasnost perspektivu i razvoj ili barem da potencijali Vukovara neće biti iskorišteni na način kako bi mogli biti.

- Vaša tema doktorskog studija na Ekonomskom fakultetu bila je "Usklađenost strukovnog obrazovanja s tržištem rada". Kakvo je, po Vašem mišljenju, stanje u Hrvatskoj po tom pitanju i školujemo li, zapravo, mlade ljude za inozemstvo, s obzirom na to da veliki broj njih koji završavaju upravo strukovno obrazovanje, nažalost, ne ostaje u Hrvatskoj?

- Nažalost, odgovor je - da. Međutim, nije problem u strukovnom obrazovanju, problem je u nekonkurentnosti gospodarstva odnosno uvjetima rada, a to se najčešće svodi na primanja koja dobijete za svoj rad, ali vrlo često to i nije jedini slučaj, ovisno o vremenu. Nekad je bilo gotovo nemoguće naći kvalitetan posao i u struci, a vrlo često i zbog same atmosfere koja se, čini mi se, u Hrvatskoj i pogoršava.

Do izražaja dolaze klijentelizam i loši procesi koji ne bi trebali biti toliko izraženi. Upravo sam se nedavno kroz sastanak s veleposlanikom Austrije dotaknuo te problematike dualnog strukovnog obrazovanja, koju sad Hrvatska pokušava na neki način kopirati od austrijskog modela, a i oni sami usavršavaju te procese.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter