RAZGOVOR

Dr. sc. Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša: "Hrvatska žrtvuje prirodne resurse da bi s turizmom preživjela"

Održivi turizam je implementacija ideje održivog razvoja u području turizma i podrazumijeva balans između ekonomskih interesa, interesa zaštite okoliša i prirode te pravednog društvenog razvoja. Nije ga jednostavno postići, no moguće je ukoliko se planirano radi na njegovoj implementaciji, smatra Holy

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
Mirela Holy (foto: Cropix)

Mirela Holy (foto: Cropix)


Mirela Holy, koja je danas zastupničke klupe i političke pozicije zamijenila sveučilišnom karijerom, i dalje vrlo pomno prati sva zbivanja na područjima klimatskih promjena, ekologije, položaja Hrvatske u zaštiti okoliša te u zaštiti rodnih prava od konzervativnih politika. Holy je na nacionalnoj političkoj sceni postala poznata kao osnivačica stranke Održivi razvoj Hrvatske - ORaH. Bila je ministrica zaštite okoliša i prirode u Vladi Zorana Milanovića, ali ne dugo. Dala je ostavku zbog emaila kojim je pokušala zaštiti stranačku kolegicu, na čemu je inzistirao tadašnji koalicijski partner Radimir Čačić.

Holy, koja je prezime naslijedila od oca češkog porijekla, završila je Školu za primijenjenu umjetnost, smjer odjevni dizajn, ali se umjesto za karijeru modne dizajnerice odlučila školovati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na katedrama za etnologiju i komparativnu književnost, magistrirala na znanosti o književnosti te doktorirala na kulturalnim studijima u sklopu znanosti o književnosti. Bila je polaznica prve generacije Socijaldemokratske političke akademije, gdje se obrazovala u području političke kulture.

Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)

Poslovnu karijeru započela je u Narodnom sveučilištu Dubrava gdje je bila voditeljica akcija i manifestacija od 1999. godine. Nakon dvije godine prešla je u Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja gdje je kao pripravnica, tajnica Kabineta ministra i stručna suradnica radila do 2005. godine. Zatim je radila u PR tvrtki Ivana Račana. Objavila je nekoliko stručnih radova i dvije knjige - "Apokalipsa" i "Mitski aspekti ekofeminizma".

Prvi mandat u Hrvatskom saboru osvojila je 2007. godine, a drugi na parlamentarnim izborima 2011. godine. Krajem prosinca 2011. postala je ministrica, ali samo do lipnja 2012. godine. Nakon danas zaboravljene afere email, potvrdila je da su tijekom obnašanja ministarske dužnosti na nju bili vršeni pritisci i upućivane prijetnje smrću.

Eskalacija posljedica klimatskih promjena

- Ovog tjedna održan je još jedan globalni summit o klimi. Osim deklaracija, jesu li realni pomaci u očuvanju klimatskih uvjeta i zadržavanje na podizanju temperature od 1,5 stupnjeva?

- Ako je suditi po dosadašnjim rezultatima UN-ovih konferencija o promjeni klime, bojim se da ne možemo biti optimistični jer do sada većina nije poštovala svoje preuzete obaveze. Podsjećam da su glavni ciljevi sastanka COP26-a, koji je održan prošle godine u Glasgowu, bili povećanje obveza da bi se zemljama u razvoju pružila sredstva za borbu protiv klimatskih promjena; usvajanje globalne obveze smanjenja emisija metana te dovršetak Pariškog pravilnika.

Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)

Čak i države koje ambiciozno rade na smanjenju emisija i zelenoj tranziciji, a Europska unija je predvodnik tih trendova, što je i njena obaveza jer razvijene europske zemlje, zajedno s SAD-om, imaju i najveću povijesnu odgovornost za sadašnju klimatsku krizu te trebaju dati i politički i tehnološki i financijski obol rješavanju te krize, povećavaju svoje emisije. Naime, emisije stakleničkih plinova iz gospodarskih aktivnosti u EU-u opet su veće nego prije pandemije covida. Pitanje je kakva je onda tek situacija s drugim državama.

- Kakva?

- Globalne emisije ugljičnog dioksida (CO2) u 2020. godini su zbog pandemije i globalnog lockdowna smanjene za svega 5,8 posto, a sada su ponovno veće nego prije pandemije, a to najbolje govori o poštovanju dogovora s UN-ovih klimatskih konferencija. Nažalost, usprkos sastancima stranaka i dogovorima, svakodnevno svjedočimo eskalaciji posljedica klimatskih promjena koje se prije svega manifestiraju vremenskim ekstremima te globalnim porastom temperature.

Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)

Početkom tjedna objavljeni su zabrinjavajući podaci europske klimatološke službe Copernicus prema kojima je listopad 2022. bio najtopliji listopad u Europi u posljednjih 30 godina, a prosječne temperature bile su gotovo dva stupnja više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020. U tom smislu nedavna upozorenja glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa o tome da čovječanstvo na autocesti prema klimatskom paklu kreće s nogom na papučici gasa nisu uopće pretjerana i vrlo je izgledno da čovječanstvo neće preživjeti ovo šesto veliko izumiranje u kojem se, našom odgovornošću, već nalazimo.

- Summit u Egiptu održava se u sjeni ruske agresije na Ukrajinu. Kako razgovarati o klimi dok prijeti atomski rat?

- Sada je najbolje vrijeme za razgovor o klimi jer je rat u Ukrajini najbolje razotkrio europsku ovisnost o fosilnim gorivima, prvenstveno o ruskom plinu, i to usprkos proklamacijama o nužnosti smanjenja potrošnje fosilnih goriva i diverzifikaciji izvora. Ova kriza je europska prilika za ubrzanje energetske, ekonomske i društvene održive i zelene tranzicije.

- Fosilna goriva zbog rata su se vratila u veću upotrebu. Njemačka je pokrenula termoelektrane na ugljen, tri nuklearke i dalje rade u toj zemlji.

- Očigledno je da je u tržišnom kapitalističkom društvu, svim upozorenjima znanstvenika unatoč, i dalje središnja paradigma oko koje se okreće svijet pa tako i najrazvijenije zemlje EU-a, ona gospodarska koja je i dalje daleko važnija od one okolišne. Poražavajuće je da su u Njemačkoj TE na ugljen i nuklearke vratili u život progresivni partneri, dakle Zeleni i Socijaldemokrati. To potvrđuje moju pesimističnu prognozu da čovječanstvo vjerojatno neće preživjeti ovo veliko izumiranje.

Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)

- Smatrate li nuklearnu energiju prihvatljivom zamjenom za plin ili čak ekološki čistom?

- Tehnologiju baziranu na uraniju i plutoniju ne smatram alternativom plinu ili obnovljivim izvorima energije. Prihvatljivom iz okolišne i sigurnosne perspektive čini mi se tehnologija bazirana na toriju, no ona nije razvijana zbog interesa vrlo moćne ratne industrije. Kada imamo na umu da su i u 21. stoljeću glavni pokretači ekonomije, ratna i farmaceutska industrija, bazirani na fosilnim gorivima, postaje potpuno jasno zašto nije moguće uspješno riješiti sadašnju klimatsku krizu. Naime, definicija ludosti je očekivati da će problem riješiti onaj tko je problem stvorio te i dalje, radi svoje pohlepe, uporno jaše na tom jednorogu samouništenja.

Strategija održivog razvoja na čekanju

 - Premijer Andrej Plenković je na prošlom summitu COP-a obećao gašenje TE Plomin do 2033. Je li to moguće i što napraviti s Plominom?

- Naravno da je moguće jer bi do tada TE Plomin i trebala prestati s radom. Nakon što bude zatvorena, TE Plomin treba sanirati, no kako će to izgledati možemo pretpostaviti na temelju iskustva sa sanacijom radioaktivne šljake iz TE Plomin.

- Vodi li Vlada dovoljno brige o ekologiji ili je to deklarativno slaganje s briselskim naputcima?

- Vlada uopće ne vodi računa o zaštiti okoliša, što je vidljivo iz više činjenica. Iako je Vlada tijekom 2019. godine trebala predložiti, a Hrvatski sabor raspraviti i usvojiti novu Strategiju održivog razvitka, ovaj dokument nije ni izrađen, a kamoli usvojen. Iako je Hrvatska članica Europske unije, a u samom središtu europske politike je upravo održivi razvoj te tzv. zelena transformacija, ovo opredjeljenje nije vidljivo iz HDZ-ove politike. Iako je tranzicija s linearne prema cirkularnoj/kružnoj ekonomiji nemoguća bez implementacije integriranog/cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, Hrvatska nije poštovala nijedan rok iz EU otpadnih direktiva vezan uz implementaciju nužnih mjera cjelovitog gospodarenja otpadom zbog čega će plaćati financijske penale.

Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)Mirela Holy (foto: Neja MARKIČEVIĆ/CROPIX)

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu usvojena je početkom travnja 2020. godine, posljednja u EU-u. Dakle, s velikim zaostatkom u odnosu na druge europske države. Europska komisija je kritizirala Hrvatsku i zbog toga što nema jedan sveobuhvatan dokument implementacije cirkularne ekonomije, posebice stoga što se Hrvatska nalazi na samom začelju EU-a u području implementacije cirkularne ekonomije.

- Znači, Hrvatska se formalno slaže, a u praksi laže?

- Iz svega prethodno rečenog je vidljivo da se strateški dokumenti koji trebaju biti temelj hrvatske zelene tranzicije tretiraju kao formalne obaveze, a ne kao stvarni motori promjene. Situacija je još lošija kada se analizira implementacija zakona i podzakonskih propisa iz ovog područja jer sve ukazuje na, s jedne strane neznanje i nerazumijevanje održivog razvoja i zelene transformacije te, s druge strane želju za nastavkom business as usual koncepta upravljanja koje u pravilu podrazumijeva korupciju i pogodovanje moćnim interesnim skupinama.

- Treba li Hrvatska ući sa Slovenijom u dogradnju Krškog? Ili se treba više posvetiti obnovljivim izvorima energije?

- Treba se posvetiti zelenoj energetskoj tranziciji kroz povećanje udjela obnovljivih izvora i to decentraliziranih i diverzificiranih obnovljivih izvora te povećanju energetske učinkovitosti u svim sektorima, u prometu, energetici, industriji i građevini. No, to nije moguće bez planiranog i promišljenog pristupa, dakle bez strateškog pristupa ukupnoj energetici. A ova Vlada nema strateški pristup ničemu, pa ni energetici.

Održivi turizam je složen proces

- O turizmu se govori kao o najvažnijem privrednom segmentu. Ali, pulski Kaštijun smrdi kad Istru okupiraju turisti. Kako uskladiti profit i zdrav život?

- Tako da političari počnu voditi računa o dugoročnom javnom interesu, a ne o svojim kratkoročnim političkim interesima i interesu moćnih i bogatih lobija i partikularnih grupa.

- Što je uopće održivi turizam, zvuči kao drveno željezo?

- Održivi turizam nije jedan od oblika ili vrsta turizma, već proces ukupne transformacije turizma od sadašnjeg masovnog i linearnog, prema održivom ili cirkularnom turizmu. Održivi turizam je implementacija ideje održivog razvoja u području turizma i podrazumijeva balans između ekonomskih interesa, interesa zaštite okoliša i prirode te pravednog društvenog razvoja. Nije ga jednostavno postići, no moguće je ukoliko se planirano radi na njegovoj implementaciji, za što je potrebno educirati javnost i turističke djelatnike, osigurati sredstva za projekte i voditi računa o međuresornoj suradnji.

- Žrtvuje li Hrvatska prirodne resurse da bi, uz turizam, preživjela?

- Nažalost, da. Žrtvuje.

- Aktivno djelujete u zaštiti ženskih i rodnih prava. Jesu li ugrožena prava žena, poput prava na izbor?

- Da, u posljednjih desetak godina jača konzervativna revolucija predvođena koalicijom vjerskih skupina i moćnih tajkuna, pa čak i država. Primjerice, istraživanje koje je za EU proveo tim okupljen oko Neila Datte, vodećeg istraživača ultrakonzervativnih pokreta u Europi, pokazalo je da ti organizirani nasrtaji na seksualna i reproduktivna prava žena i manjina, sve otvorenije zagovaraju i urušavanje modela liberalnih demokracija, nudeći kao alternativu tzv. povratak na naravni poredak, a razotkrivena je i povezanost ekstremističkih krugova s korumpiranim političarima i financiranjima od strane ruskih oligarha i zapadnih tajkuna.

- Prije nekoliko godina, Hrvatska je bila prepuna katoličkih talibana. Kako komentirate katoličke muževe koji kleče na Jelačić placu? Propaganda natražnjaka ili demokratski izričaj istinskih vjernika?

- Mi se sprdamo s tim ljudima, no radi se o vrlo opasnom društvenom fenomenu koji je povezan s organizacijom Agenda Europe koja zagovara urušavanje modela liberalnih demokracija, a financirana je od strane ruskih oligarha i zapadnih, prvenstveno američkih tajkuna. Naime, i Rusiji i Americi ne odgovara snažna i ujedinjena Europa pa koriste ovakve inicijative da bi oslabile Europsku uniju. Čini se da im ide prilično dobro, nažalost.

- Niste aktivni kao političarka, no podržavali ste SDP. Ima li nade za ljevicu, posebno zelenu ljevicu u nas?

- Ljevica se mora ujediniti ukoliko želi pobijediti na izborima i zaustaviti rasplamsalu konzervativnu industriju. No, čini mi se da su i dalje osobni sukobi važniji od javnog interesa.

- Na kraju, kako komentirate poteze zagrebačkog gradonačelnika u vezi problema sa smećem? Radi li to dobro?

- Vrijeme će pokazati, ima još puno do kraja mandata.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater