IZAZOV ZA PLENKOVIĆEVU VLADU
Bez Schengena Hrvatska i nije u EU-u. TO JE UZ EURO GLAVNI CILJ HRVATSKE VANJSKE POLITIKE
EPA
Za Hrvatsku je ovo i presudni test za ulazak u Schengen, pa otuda i taj silni angažman koji je povjeren najboljem Plenkovićevom čovjeku, ministru Davoru Božinoviću. Kada dolaze vijesti da Grci koriste gumene metke u drugi plan su pale i optužbe o navodno grubim metodama koje se pripisuju hrvatskim policajcima. Malo tko više sluša žalopojke kako treba mijenjati pravila za dobivanje azila, jer su u ovom trenutku u Europi i lijevi i desni svjesni da bi novi veliki val ilegalnih imigranata doveo u pitanje ionako krhku ekonomiju, što bi bio početak nove velike krize
Stanje na hrvatskim istočnim granicama za sada je uobičajeno i nikakve potrebe za angažman vojske nema. Policija radi svoj posao, odgovorno kao i svo vrijeme do sada, ali uz mnogo više pozornosti prema svemu što se događa u Turskoj i Grčkoj, gdje odlazi osam hrvatskih policajaca kako bi pomogli grčkim i europskim kolegama. Ali, da je stanje s novim mogućim velikim imigrantskim valom itekako uznemiravajuće za Europu pokazao je i izvanredni sastanak šefova diplomacija zemalja članica EU u Zagrebu, koji su na dnevnom redu imali prije svega stanje u Siriji i događanja na tursko-grčkoj granici.
”Europska unija neće se dati više ucjenjivati od Turske”, poručili su ministri vanjskih poslova, a šef europske diplomacije Josep Borrell na zagrebački skup došao je s inicijativom za stvaranje sigurne zone na sjeveru Sirije. Pozorno se promatra i kakve će biti posljedice dogovora o primirju kojeg su postigli Rusija i Turska, a ne miruje ni NATO što se vidjelo u kratkom boravku glavnog tajnika Jensa Stoltenberga u Zagrebu kada se fokusirao najviše na stanje u Siriji i odnosu sa Turskom.
To je, međutim, visoka politika koja treba dati odgovor i koliko je sadašnja Europska unija, ovaj puta i bez Velike Britanije, sposobno voditi velike igre. Za Hrvatsku je mnogo važnije dokazati da je sposobna braniti europske granice ako ‘padne’ brana u Grčkoj, što se u konačnici može dogoditi. Onda bi se ponovio crni scenarij koji smo već jednom vidjeli da rijeke izbjeglica krenu prema zapadnoj Europi, a da Hrvatska može postati usputna stanica sa svim posljedicama koje zbog toga mogu uslijediti. Za hrvatski turizam, koji je ionako zbog epidemije korona virusa doveden u pitanje, to bi moglo biti kobno.
U odnosu na prvi veliki imigrantski val koji je pogodio Europu ipak se mnogo toga izmijenilo. Njemačka kancelarka Angela Merkel koja je tada blagonaklono gledala na dolazak ogromnog broja imigranata promijenila je svoj stav i njemačke granice više nisu propusne. Mađarski premijer Viktor Orban koji je uvijek za strogi režim na granici više nije ‘babaroga’ za europske liberale, jer su i oni shvatili da ilegalna imigracija može srušiti sve stupove ujedinjene Europe. Austrijski kancelar Sebastian Kurz jasno je dao na znanje da će njegova zemlja poduzeti sve da se zaustavi val, a sigurno je da će to slijediti i novi slovenski premijer Janez Janša. Srpski predsjednik Aleksandar Vučić već je najavio da će na granice poslati vojsku ako bude potrebno.
Mnogo toga se promijenilo i u Hrvatskoj. Dok prije nekoliko godina nije bilo moguće uopće razgovarati o angažmanu vojske, sada je tu mogućnost najavio i novi predsjednik Zoran Milanović. Naravno, u krajnjoj nuždi, kao što je objasnio i novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga viceadmiral Robert Hranj, koji je već u prvim javnim nastupima pokazao stručnost i jedan posve novi, moderniji način komunikacije s javnošću.
”Nadamo se da nikada nećemo morati doći u situaciju da se vojnici aktivno uključuju u neposrednu zaštitu granica”, kazao je Hranj, ali i poručio da se rade pripreme i za taj najcrnji scenarij.
Kako sada stoje stvari za to neće biti ni potrebe. Bar ne u skoro vrijeme, ali teoretski sve se može promijeniti preko noći. Europska unija i ovaj put je malo zakasnila u reakciji, a ima i sreće što se u Grčkoj promijenila vlast koja je shvatila da može dobiti velike novce od Europe ako ispuni zadaću sprečavanja odlaska imigranata prema Zapadu. Turska se kockala, tražila više nego što je do sada dobila, ali i znatno promiješala karte među saveznicima iz NATO-a koji su shvatili da se svatko mora brinuti za sebe i da pomalo umirajući vojni savez više nije ono što je bio.
Za Hrvatsku je ovo i presudni test za ulazak u Schengen, pa otuda i taj silni angažman koji je povjeren najboljem Plenkovićevom čovjeku, ministru Davoru Božinoviću. Kada dolaze vijesti da Grci koriste gumene metke u drugi plan su pale i optužbe o navodno grubim metodama koje se pripisuju hrvatskim policajcima. Malo tko više sluša žalopojke kako treba mijenjati pravila za dobivanje azila, jer su u ovom trenutku u Europi i lijevi i desni svjesni da bi novi veliki val ilegalnih imigranata doveo u pitanje ionako krhku ekonomiju, što bi bio početak nove velike krize.
S druge strane nitko ne krivi nesretne ljude što pokušavaju spasiti živote, prije svega svoje djece i pobjeći iz zemalja u kojima vladaju despotski režimi. Spisak zemalja odakle se bježi glavom bez obzira sve je veći, a malo tko postavlja pitanje zašto međunarodna zajednica tolerira kaos, od Libije do Sirije, dok istovremeno cvjeta trgovina oružjem.
Operacija Sophija koja je trebala spriječiti trgovinu ljudima i oružjem u Libiju dala je djelomično rezultate, ali sve su to jalovi pokušaji da se stabiliziraju zemlje u kojima veliki imaju itekako interes, a često je taj interes baš da se produbi kaos.
Sirija je posebna priča, tu se lome interesi najvećih i gotovo je nemoguće u neko dogledno vrijeme doći do rješenja. Isto je i u Afganistanu odakle dolazi mnogo izbjeglica, a NATO najavljuje tek djelomično povlačenje. Irak je i dalje bure baruta, cijeli Bliski istok jedna neriješena priča. Na sreću, eskalacija odnosa između Irana i Amerike nije za sada buknula do otvorenih sukoba, ali veliki dio svijeta živi u krajnje napetim odnosima koji običnim ljudima ne osigurava ni mir, ni stabilnost, ni pristojne uvjete života.
Iskreno, Europska unija svo ovo vrijeme nije nudila prave odgovore. Donald Trump i njegova nova politika promovirana dolaskom u Bijelu kuću pomela je EU sa svjetske pozornice kao faktor koji odlučuje o ozbiljnim temama, pa EU kaska, kada vatra dođe pred njena vrata. Tako je i sada s izbjeglicama i novim valom koji prijeti i koji je mnogo opasniji od onoga koji je već prošao. Ako ‘padne’ Schengen, past će i cijela ideja ujedinjene Europe, a to si EU ne može dopustiti. Zato se u ovom času ne štede novci da se pomogne Grčkoj da obavi posao.
Hrvatska u svim tim zamršenim pričama nema neku posebnu ulogu, osim što sada predsjeda EU-om. Vidjelo se i da izbjeglice uopće i ne žele ostati u Hrvatskoj, jer uvjeti života za njih ne bi bili puino bolji od onih kakve su imali u zemljama iz kojih su glavom bez obzira pobjegli. Još gore je u Bosni i Hercegovini odakle put vodi prema Zapadu, a kako će uskoro sve ostale europske granice biti čvrsto branjene Hrvatska ipak dolazi u specifičan položaj. Ako imigranti u većem broju uspiju preći grabicu s BiH čeka ih neprobojni ulaz u Sloveniji i Mađarskoj, a to bi onda Hrvatskoj još više otežalo situaciju. Povratak nesretnika u BiH postao bi složeniji nego danas, stanje u susjednoj državi bi se strašno pogoršalo i buknula bi nova politička kriza na jugoistoku Europe.
Postoji i bolji scenarij da Grčka zaista uspije zaustaviti ilegalnu imigraciju, a da Zapad postigne dogovor s Recep Tayyip Erdoganom i da se sve smiri. Što će Turci sa silnim izbjeglicama iz Turske tek treba vidjeti, kao što bi u tom slučaju trebalo riješiti zamršene odnose u samoj Siriji. To bi značilo da se novi veliki val odgađa do daljnjega, a da stanje na hrvatskim granicama bude kao do sada. Što znači da ipak veliki broj ljudi grčevito pokušava iz BiH preko Hrvatske doći do zapadne Europe, ali da efikasna bitka hrvatskih policajaca da ih u tome spriječe bude i ulaznica za Schengen.
Jer, bez Schengena Hrvatska gotovo da i nije u EU. To je, uz euro, vrhunski cilj hrvatske vanjske politike, ali i izazov za Plenkovićevu vladu ako želi imati dobre adute kada počne utakmica za novi mandat.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
