(Hina/EPA)
Na Zagrebačkoj će burzi i u četvrtak u fokusu ulagača biti poslovna izvješća domaćih kompanija za prvih devet mjeseci ove godine, a smjer Crobexa uglavnom će ovisiti o rezultatima kompanija.
Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, danas očekuju stagnaciju Crobexa.
Crobex indeks pao je u srijedu 0,96 posto, na 2.027 bodova, a Crobex10 za 0,66 posto, na 1.235 bodova.
Među sektorskim indeksima, najviše je potonuo građevinski, za 4,17 posto, dok je jedino porastao transportni, za 1,64 posto.
Redovni promet dionicama iznosio je 11,3 milijuna kuna, što je 3 milijuna više nego dan ranije.
„Jučerašnje trgovanje na domaćem tržištu kapitala okončano je padom glavnih dioničkih indeksa. Glavno obilježje jučerašnjeg dana bila su kvartalna poslovna izvješća pojedinih domaćih kompanija, pa su tako svoje brojke objavili HT, AD Plastik, Ericsson NT, ZABA itd.”, kaže Mišo Kalajžić, voditelj brokerskog poslovanja u OTP banci.
Najveći promet, 2,17 milijuna kuna, ostvaren je dionicom Atlantske plovidbe, pri čemu joj je cijena pala 1,18 posto, na 502 kune.
S prometom od 1,92 milijuna kuna slijedila je dionica AD Plastika, kojoj je cijena potonula 9,14 posto, na 154 kune.
Iz te solinske tvrtke izvijestili su da su u prvih je devet mjeseci ostvarili neto dobit od 5,26 milijuna kuna, što je pad od 87,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Poslovni prihodi matične kompanije smanjeni su za 9,7 posto, na 542,86 milijuna kuna.
Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen u komentaru poslovnih rezultata istaknuo je da posluju u vrlo zahtjevnom i izazovnom razdoblju, a nedostatak poluvodiča na globalnom tržištu odražava se i na njihovo poslovanje.
Milijunski promet zabilježila je jučer i dionica HT-a, a cijena joj je blago ojačala, za 0,27 posto, na 185 kuna.
HT je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario 5,6 milijardi kuna ukupnih prihoda ili 0,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit od 460 milijuna kuna manja za 15,5 posto, pokazalo je financijsko izvješće te kompanije.
U fokusu investitora bila je i dionica Ericsson Nikola Tesla, kojom je ostvareno 809 tisuća kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,27 posto, na 1.830 kuna.
Ta je kompanija u prvih devet mjeseci ostvarila 114,7 milijuna kuna neto dobiti, što je rast od 70,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su joj prihodi od prodaje bili 1,53 milijarde kuna, odnosno za 6,2 posto viši.
Poslovne rezultate objavila je i Zagrebačka banka, izvijestivši da je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja od 1,07 milijardi kuna, što je za 192 milijuna kuna ili 22 posto više u odnosu na isti lanjsko razdoblje, uz pad poslovnih prihoda za 1,8 posto, na 2,8 milijardi kuna.
Cijena dionice Zabe pala je 1,47 posto, na 66,8 kuna, uz promet od 485 tisuća kuna.
Na domaćem tržištu kapitala jučer se trgovalo s ukupno 46 dionica, pri čemu je cijena njih 10 porasla, 23 pala, a 13 stagnirala.
„Za danas očekujemo stagnaciju kretanja dioničkih indeksa, pri čemu bi nove objave poslovnih izvješće mogle izravno utjecati kako na cijene pojedinih dionica, tako i na izvedbe indeksa”, kaže Mišo Kalajžić.
Svjetske burze oslabile
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,33 posto, kao i frankfurtski DAX, dok je pariški CAC skliznuo 0,19 posto.
„Na europskim burzama prevladavao je uglavnom negativan sentiment uz korekciju važnijih dioničkih indeksa. Dionice tvrtki rudarskog sektora bile su pokretačem korekcije dioničkih indeksa u Europi iako je objava podatka o jačanju potrošačkog povjerenja u Njemačkoj bila bolja od očekivanja”, objašnjava Mišo Kalajžić.
Na Wall Streetu je, pak, Dow Jones oslabio 0,74, a S&P 500 0,51 posto.
„U Americi su kombinacija objava solidnih poslovnih izvješća (Microsoft, Coca Cola) te podatka o narudžbama trajnih dobara, bile razlogom rasta dioničkih indeksa na otvaranju trgovanja, no do kraja dana se smjer preokrenuo. Korekcija u drugom dijelu dana rezultat je pada dionica, prvenstveno energetskog sektora, nakon što se spustila cijena sirove nafte uslijed povećanja zaliha u Americi”, objašnjava Mišo Kalajžić.