Zdravko Marić: "OD 5. RUJNA POČINJE OBVEZNO DUALNO ISKAZIVANJE CIJENA U EURIMA", a trgovački lanci to mogu učiniti i prije

Zdravko Marić (Foto: HINA / Dario Grzelj)

Hrvatska će 1. siječnja 2023. zamijeniti kunu za jedinstvenu europsku valutu euro te tako desetu godišnjicu punopravnog članstva u EU dočekati kao članica eurozone. Osim što će se na kovanicama, koje će se pustiti u opticaj nalaziti hrvatski motivi - šahovnica, kuna, geografska karta Hrvatske, glagoljica i lik Nikole Tesle – Hrvatska će postati dio skupine od 19 europskih zemalja, koje čine tržište od 340 milijuna ljudi. Europska komisija će u proljeće ove godine objaviti ključno izvješće o konvergenciji i, bude li ono pozitivno, slijedi odluka Vijeća EU.

Može li se Hrvatska još negdje poskliznuti na kriterijima iz Maastrichta, koje treba ispuniti svatko tko želi uvesti euro? Sve je moguće, pogotovo u nesigurnim vremenima pandemije i visoke inflacije, ali kako sada stvari stoje, Hrvatska je na dobrom putu da ispuni sve te zahtjeve. Punu potporu ulasku Hrvatske u eurozonu dale su ključne institucije: Europska komisija, Europska centralna banka i Eurogrupa, koju čine sve članice eurozone.

Iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz gospodarskih benefita. Hoće li Hrvatska euro iskoristiti za gospodarski napredak, ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti uteg oko vrata, ovisit će prije svega o strukturi i snazi domaće ekonomije. Pred Hrvatskom je novo europsko financijsko razdoblje i početak korištenja bespovratnih sredstava temeljem Nacionalnog plana oporavka i stabilnosti.

Čak 25 milijardi eura koje će u narednih sedam godina Hrvatskoj biti na raspolaganju snažan su vjetar u leđa nastojanjima da se promjeni paradigma domaće ekonomije i stvore temelji dugoročnog staboilnog gospodarskog rasta baziranog na zelenim politikama, proizvodnji i digitalnoj tehnologiji. Hoćemo li u tome uspjeti, ovisi samo o nama. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je na Večernjakovoj konferenciji "Hrvatska kao dio eurozone" u Varaždinu da je Hrvatska prošle godine zabilježila stopu rasta BDP-a od 10,4 posto, što je povijesno najviša stopa rasta.

Istaknuo je kako je Hrvatske premašila predrecesijsku godinu te kako je više od desetljeća glavni fokus oko izazova u ispunjavanju kriterija iz Maastrichta je fiskalni kriterij, koji je Hrvatska prije pandemije ostvarivala prema mastriškim kriterijima. - Prema preliminarnim procjenama, deficit od planiranih 4,5 posto spustili smo na tri i nešto, puno manje nego što smo očekivali. Taj fiskalni dio ne bi treba biti problem u ispunjavanja kriterija – rekao je ministar Marić. Potrošač ne bi smio lošije proći uvođenjem eura, istaknuo je ministar, a država treba prevenirati neopravdano povećanje cijena. "Uvest će se i neki dodatni mehanizmi radi zaštite potrošača od neopravdanog podizanja cijena. Hrvatska treba promijeniti 78 zakona vezano uz uvođenje eura. Na sjednicu Vlade ovaj tjedan ide Zakon o euru, krovni zakon o toj temi, koji potom ide i u Hrvatski sabor.

Kod uključivanja kune u europski tečajni mehanizam središnji paritet određen je na razini 7,53450 kuna. Od 5. rujna počinje obvezno dualno iskazivanje cijena u eurima, rekao je ministar. Trgovački lanci to mogu učiniti i prije", rekao je Marić. Krajem travnja bi u Hrvatskom saboru Zakon o euru trebao biti izglasan. Sindikati su inzistirali da svaka stavka bude dualno iskazana, no samo će ukupni iznos plaće morati biti iskazan na taj način, otkrio je Marić. - Moramo povući 1,1 milijardi kovanica.

Da se ta količina, primjerice, posloži na Varteksovom travnjaku, dosezale bi i do 70 cm visine – slikovito je objasnio. "Od dana službenog uvođenja eura dualni opticaj trajat će samo dva tjedna. No, još godinu dana će se se gotov novac moći razmijeniti bez naknade. Nakon toga će se moći zamijeniti u HNB-u. Proces uvođenja eura je složen i sveobuhvatan, ali se kad-tad mora dogoditi", zaključio je ministar Marić, i dodao da treba učiniti sve da taj prijelaz bude što bezbolniji.