KREDITI U ŠVICARCIMA

USTAVNI SUD ZAPEČATIO JE NIŠTETNOST VALUTNE KLAUZULE U CHF: 70.000 hrvatskih obitelji može privatnim tužbama bankama uzeti 10 milijardi kuna!

Udruga objašnjava da odbijanje ustavnih tužbi banaka znači da svi ljudi koji su imali kredit u švicarcima bilo koje vrste, bilo stambeni, bilo za motorno vozilo, bilo hipotekarni, bilo nenamjenski kredit bez hipoteke, imaju pravo na temelju privatnih tužbi dobiti sve preplaćene anuitete zbog rasta kamata i rasta tečaja CHF u njihovim kreditima. Isto tako, osim preplaćenih iznosa svi tužitelji dobit će i zatezne kamate na te preplaćene iznose, kažu u udruzi Franak

| Autor: Lara BAGAR
Goran Aleksić i Jadranka Glibota (Hina / Dejan Štifanić)

Goran Aleksić i Jadranka Glibota (Hina / Dejan Štifanić)


Srijeda je bila dan F! Naime, Udruga Franak je tog dana, 3. veljače 2021., u povodu odluke Ustavnog suda koji je odbio sve ustavne tužbe banaka protiv revizije Vrhovnog suda, ustvrdila da je pobijedila banke jer je neoborivo utvrđena ništetnost valutne klauzule i promjenjive kamatne stope s valutnom klauzulom u švicarskim francima.

- Udruga Franak pobijedila je svih osam tuženih banaka koje više nemaju pravnih lijekova u Hrvatskoj, i na temelju kolektivne tužbe dobila je neoborivo kolektivno utvrđenje ništetnosti valutne klauzule i promjenjive kamatne stope u svim kreditima tih banaka s valutnom klauzulom CHF!, izvijestili su iz Udruge. To po njima znači da sadau Hrvatskoj više nema niti teoretske mogućnosti, niti bilo kakvog pravnog lijeka kojim bi osuđene banke mogle ukinuti bilo koji dio presude suca Radovana Dobronića.

Naime, kolektivna tužba u slučaju Franak pokrenuta je još 2012. a godinu kasnije uslijedila je prva presuda zagrebačkog Trgovačkog suda, odnosno suca Dobronića, koji je zaključio da su valutne klauzule i promjenjive kamatne stope ništetne. Nakon toga je, do odluke Ustavnog suda, uslijedio niz postupaka i različitih odluka na više sudskih instanci.  

Udruga objašnjava da odbijanje ustavnih tužbi banaka znači da svi ljudi koji su imali kredit u švicarcima bilo koje vrste, bilo stambeni, bilo za motorno vozilo, bilo hipotekarni, bilo nenamjenski kredit bez hipoteke, imaju pravo na temelju privatnih tužbi dobiti sve preplaćene anuitete zbog rasta kamata i rasta tečaja CHF u njihovim kreditima. Isto tako, osim preplaćenih iznosa svi tužitelji dobit će i zatezne kamate na te preplaćene iznose, kažu u Franku.

Nakon te presude, iz udruge Franak poručuju da svi građani koji su ugovarali nepoštene kredite u švicarskim francima imaju pravo temeljem kolektivne presude tužiti banke, no onima koji su konvertirali svoja dugovanja savjetuju da pričekaju odluku Suda Europske unije.

Presuda Ustavnog suda koji je potvrdio presudu suca Trgovačkog suda Radovana Dobronića znači da 125 tisuća ljudi koji su ugovarali nepoštene kredite s valutnom klauzulom u francima i s promjenjivom kamatnom stopom imaju pravo tužiti banke i dobiti preplaćeni novac, rekao je na konferenciji za novinare ispred Vrhovnog suda predsjednik udruge Goran Aleksić.

Banku bez ikakvog čekanja i kalkulacija može tužiti odmah 70 tisuća ljudi koji nisu konvertirali CHF kredite ili su ih otplatili prije konverzije, dok 50 tisuća ljudi koji su konvertirali kredite trebaju pričekati odluku Suda EU-a da bi bili sigurni u svoje pravo.

- Oni koji su tužili - tužili su. Ti postupci će vrlo vjerojatno biti u prekidu dok se ne donese odluka Suda EU-a, a oni koji nisu tužili neka pričekaju dok Sud EU-a ne donese svoju odluku, rekao je Aleksić koji tu sudsku odluku očekuje krajem 2021.

Jedna od onih koji će morati pričekati je i Puljanka Jadranka Glibota, nekadašnja gorljiva aktivistica koja je unazad nekoliko godina u ime Puljana zastupala udrugu Franak. Ona više nije član udruge jer veli da je konvertirala kredite te i ona čeka presudu Suda EU o ništavnosti odredbi.

- To bi po meni trebalo značiti i ništavnost ugovora jer se obje stavke poklapaju, komentira i nada se da bi do kraja ove godine Europska komisija to trebala riješiti. Vidno umorna od čitave situacije izrazila je zadovoljstvo postignutim.

- Mislim da je ovog puta pravda na našoj strani. Ova zavrzlama je trajala godinama, a to je bio i cilj - da se sve što više razvuče, da umore ljude i natjeraju ih da odustanu pri čemu je dobro poznata hrvatska poniznost došla do izražaja. No, uspjeli smo dokazati da je cijeli posao s bankama bio nepošten, veli Glibota. I sama kaže da je umorna od banaka, da je i dalje u kreditima te da je ta kriza na nju ostavila posljedice utoliko što je zbog cijele te teške životne situacije njezin sin bio primoran otići trbuhom za kruhom u inozemstvo.

- Franak je mene i mog sina naučio da nikada više ne dignemo kredit!, zaključila je Jadranka Glibota.

Predsjednik udruge Franak, Goran Aleksić kaže da korisnici koji nisu konvertirali kredite imaju stopostotno pravo dobiti sve preplaćene anuitete i zatezne kamate. Objašnjava da svatko tko tuži banku na temelju ništetnih ugovorenih odredbi ima pravo dobiti između 50 i 80 posto realiziranog kredita, što primjerice znači da je nekome tko je digao milijun kuna banka dužna vratiti između 500.000 i 800.000 kuna.

U udruzi kažu da nisu završili svoj posao.

- Očekujemo da Vrhovni sud u jednoj od revizija odluči o ništetnosti ugovora, rekao je Aleksić, ukazujući na praksu Vrhovnog suda i Suda EU prema kojem je kompletan ugovor ništetan ako su ništetni predmeti, odnosno valuta i cijena, to jest kamata.

Udruga Franak poručuje da nije završila svoju aktivističku borbu s bankama te da i dalje moraju afirmirati pravna shvaćanja koja još nisu donesena na Vrhovnom sudu RH. To je prije svega pitanje ništetnosti CHF ugovora budući da nakon pravomoćne presude Županijskoga suda u Varaždinu za ništetnost dvaju ugovora, slijedi potvrda ništetnosti CHF ugovora na Vrhovnome sudu RH. Vjeruju da će o tome pitanju odlučivati Sud EU gdje je već predložen postupak za odlučivanje o pitanju prava na restituciju za potrošače iz konvertiranih CHF kredita. Taj predmet važan je za 55.000 obitelji koje su konvertirale svoje kredite.

Udruga ističe i da su osim ništetnih kamata i ništetne valute CHF, banke ugovarale i ništetne izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita, ali i ništetne ulazne naknade za obradu kredita, pa će Udruga afirmirati i ta pitanja u javnosti.

Jasna Čekada, aktivistica Udruge Franak iz Rijeke veli da kamate nigdje nisu bile kao u Hrvatskoj. Na upit hoće li im banke osporiti presudu vjeruje da su se već oglasile i najavile žalbe.

- One se mogu žaliti Europskom sudu za ljudska prava, ali banke nisu ljudi već institucije. Sud je u prijašnjim europskim praksama pokazao da je zakon na strani potrošača i imamo potpuno povjerenje u njih, veli Čekada i poziva bivše i sadašnje dužnike u kreditima s valutnom klauzulom u CHF da se jave Udruzi Franak i zatraže savjet kako tužiti banku, jer bez obzira na ovu presudu Ustavnog suda svatko će morati privatno podnijeti tužbu protiv banke.

- Nemojte ostavljati svoj novac u bankama! Da biste

dobili svoj novac, morate tužiti banku!, poručuju na kraju uz procjenu da po svakome kreditu banke zajedno sa zateznim kamatama duguju između 50 i 80 posto realiziranog kunskog iznosa kredita.

- Krediti u francima izazvali ogromne ljudske nevolje, izjavio je Aleksić koji smatra da je presuda trebala biti donesena davno prije. No sudovi u Hrvatskoj su nažalost malo "kilavili" pa su mnogi ljudi zbog njihove sporosti izgubili stanove, raspali su se brakovi, a neki su morali otići u inozemstvo da bi otplaćivali kredite.

Aleksić je podsjetio i da je u Francuskoj državni tužitelj na kaznenom sudu dobio presudu protiv banke koja je ugovarala „švicarce“ s 15.000 Francuza. Tom je presudom utvrđeno da je banka prevarila potrošače, da im mora vratiti novac, da im mora platiti naknadu za duševne boli i da mora platiti kaznu u državni proračun. U Udruzi Franak nadaju se sličnom postupanju organa kaznenog progona i u Hrvatskoj.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter