(Hina/EPA)
Na europskim su burzama u petak ujutro indeksi porasli četvrti dan zaredom, što se zahvaljuje dobrim poslovnim rezultatima kompanija, a u fokusu ulagača bit će i novi gospodarski pokazatelji iz gospodarstava eurozone.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto, ojačavši četvrti dan zaredom.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,65 posto, na 7.014 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,50 posto, na 15.589 bodova, a pariški CAC 0,55 posto, na 6.516 bodova.
Najviše su jutros, u prosjeku 1,3 posto, porasle cijene dionica u automobilskom i rudarskom sektoru, a podršku tržištima pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija.
Očekuju se izvješća o proizvodnoj aktivnosti u srpnju u Europi i SAD-a, koja bi mogla pokazati da se oporavak usporava, premda s vrlo visokih razina.
Podršku tržištima pruža i jučerašnja poruka čelnika Europske središnje banke (ECB) s redovne sjednice da će nastaviti podupirati oporavak gospodarstva od koronakrize, pri čemu su spremni tolerirati i nešto višu inflaciju.
Tako je ECB najavila da će ključne kamatne stope u eurozoni ostati na sadašnjim niskim razinama dok inflacija ne dosegne ciljanih 2 posto.
„Trenutno ECB procjenjuje da će inflacija iznositi 1,4 posto u 2023. i da će nakon toga vrlo postupno krenuti prema ciljanim razinama”, pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciju na tržištima.
A na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,6 posto i na putu je tjednog gubitka od 1,4 posto.
Na Tokijskoj se burzi, pak, zbog praznika ne radi.
Premda su jučer na Wall Streetu burzovni indeksi porasli treći dan zaredom, azijski ulagači nisu jutros voljni dodatno riskirati i prate svaku vijest o širenju delta soja koronavirusa u regiji.
Plaše se da bi daljnji rast broja zaraženih mogao dovesti do novih restriktivnih mjera i usporavanja oporavka gospodarstava od koronakrize.
Kineski burzovni indeksi jutros su pod pritiskom i zbog pada cijena dionica tehnoloških kompanija jer se ulagači plaše da će regulatorne vlasti postrožiti pravila u tom sektoru.