(Hina/EPA)
Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, nastavljajući pozitivni trend od prošloga tjedna, jer su ulagače ohrabrile vijesti o nastavku pregovora između Rusije i Ukrajine.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,7 posto, nakon što je prošloga tjedna ojačao više od 2 posto.
Jutros je londonski FTSE indeks u plusu 0,18 posto, na 7.169 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2,01 posto, na 13.900 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 6.286 bodova.
A na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 2,2 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 1,2 posto. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,6 i 5 posto.
Najviše su pale cijene dionica na kineskim burzama, nakon što je u nedjelju objavljeno da je zabilježeno 1.807 novih lokalnih slučajeva covida-19, najviše u dvije godine i trostruko više nego dan ranije, a zbog 66 slučajeva 'zatvoren' je 17-milijunski grad Shezhen.
Hongkonški burzovni indeks potonuo je, pak, oko 5 posto, a pod najvećim su pritiskom dionice tehnoloških kompanija. Indeks tog sektora potonuo je jutros 11 posto, a toliko je pojeftinila i dionica e-trgovca Alibabe.
S druge strane, podršku tržištima pružaju poruke tijekom vikenda da se pregovori između Rusije i Ukrajine nastavljaju i da ima pozitivnih pomaka, premda napadi ruske vojske na ukrajinske gradove ne prestaju.
Rat u Ukrajini glavni je razlog pada svjetskih burzi posljednjih tjedana, no ulagače zabrinjava i jačanje inflacijskih pritisaka zbog rasta cijena nafte i sirovina, pa i hrane.
Ovoga tjedna zasjedat će čelnici američke središnje banke, nakon što je prošloga tjedna objavljeno da je inflacija u SAD-u u veljači dosegnula 7,9 posto na godišnjoj razini, novu najvišu razinu u posljednjih 40 godina.
To bi moglo natjerati američku središnju banku na agresivnije zaoštravanje monetarne politike nego što se očekivalo.
Većina analitičara očekuje da će na dvodnevnoj sjednici, koja će završiti u srijedu, čelnici Feda povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.
No, rast inflacije mogao bi natjerati Fed na agresivnije povećanje kamata u idućem razdoblju. Analitičari procjenjuju da će Fed u idućih godinu, dvije povećati kamate u četiri do sedam navrata kako bi ohladio pregrijano gospodarstvo.
Ovoga će tjedna zasjedati i čelnici Bank of England, a očekuje se da će povećati ključnu kamatu i treću sjednicu zaredom, za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na 0,75 posto.