Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale, ponajviše u tehnološkom sektoru, što je posljedica slabijih nego što se očekivalo poslovni rezultata tehnoloških divova Applea i Amazon.coma.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,5 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,44 posto, na 7.217 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,46 posto, na 15.624 boda, a pariški CAC 0,23 posto, na 6.788 bodova.

Osim podbačaja Applea i Amazona, ulagači su nervozni i zbog toga što se nakon jučerašnje sjednice Europske središnje banke (ECB) na tržištima novca procjenjuje da će ECB do kraja iduće godine kamatne stope povećati u dva navrata. 

I na većini azijskih burzi cijene su dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,6 posto i na putu je tjednog gubitka od 1,6 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, a porasle su i cijene dionica u Šangaju. U Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale su, pak, između 0,4 i 1,4 posto.

Na Wall Streetu je jučer S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, kao i Nasdaq indeks.

Međutim, trenutno je terminski S&P indeks u minusu 0,5, a Nasdaq 0,9 posto, što je posljedica pada cijena dionica Applea i Amazon.coma za više od 3 posto, nakon objave kvartalnih poslovnih rezultata.

Dosad je oko 240 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavilo rezultate, pri čemu ih je 82 posto ostvarilo veće zarade nego što se procjenjivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u trećem kvartalu porasle 38,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su početkom listopada očekivali rast od 29,4 posto.

I dok su rezultati američkih kompanija bolji, makroekonomski podaci su slabiji od očekivanja.

Jučer je objavljeno da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao samo 2 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 2,8 posto, koliko se očekivalo.

To predstavlja oštro usporavanje rasta, s obzirom da je u drugom kvartalu gospodarstvo poraslo 6,7 posto, a posljedica je ponovnog širenja koronavirusa, ali i smanjenja vladinih potpora, što je negativno utjecalo na osobnu potrošnju.

Ulagači su oprezni i zbog jačanja inflacijskih pritisaka, što bi moglo navesti središnje banke da počnu zaoštravati monetarnu politiku prije nego što se očekivalo.

„Buka u pozadini nije se promijenila posljednjih tjedana, ulagači su i dalje zabrinuti zbog rizika od stagflacije, usporavanja rasta gospodarstava, a jačanja inflacijskih pritisaka. No, to je zasad više ugrađeno u tržište obveznica, nego dionica”, kaže Kerry Craig, strateg u tvrtki JPMorgan Asset Management.

Idućega tjedna u fokusu ulagača bit će sjednica čelnika američke središnje banke.

Očekuje se da će Fed objaviti da počinje smanjivati iznos namijenjen kupnji obveznica, a idućeg godine mogao bi povećati ključne kamatne stope, prvi put nakon dvije godine i izbijanja koronakrize.

Većina analitičara smatra da će Fed početi povećavati kamate u drugoj polovici iduće godine i da bi ih mogao povećati u dva navrata.

Povezane vijesti

• POVRATAK NA BURZU PROIZVOĐAČA LEVISICA naišao na veliki interes ulagača
• Azijske burze nadoknađuju gubitke
• SVJETSKA TRŽIŠTA: Na Wall Streetu novi rekord S&P 500 indeksa