LONDON
SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze pale drugi dan zaredom
(Hina/EPA)
Na europskim su burzama cijene dionica u utorak ujutro pale, drugi dan zaredom, zbog povećanih tenzija između Rusije i Ukrajine, podizanja kamatnih stopa središnjih banaka i usporavanja gospodarskog rasta
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,6 posto, oslabivši drugi dan zaredom.
Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,74 posto, na 6.906 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,53 posto, na 12.207 bodova, a pariški CAC 0,33 posto, na 5.820 bodova.
Jutros je britanska središnja banka ponovno intervenirala na tržištu obveznica kako bi stabilizirala prinose na dugove i održala stabilnost financijskog sustava.
I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,8 posto, oslabivši drugi dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo 2,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Tajvanu pale između 0,2 i 4 posto. U Šangaju su, pak, porasle oko 0,2 posto.
Azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, četvrti trgovinski dan zaredom, pri čemu je Nasdaq indeks zaronio na najnižu razinu u više od dvije godine.
Dow Jones oslabio je 0,32 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,75, a Nasdaq indeks 1,04 posto.
To je, među ostalim, posljedica pritiska na dionice proizvođača čipova, nakon što su u petak američke vlasti iz sigurnosnih razloga objavile nove propise kojima se ograničava izvoz neke američke opreme za proizvodnju čipova Kini.
Cijena dionice Nvidie pala je više od 3 posto, a znatno su pojeftinile i dionice Qualcoma, Micron Technologya i Advanced Micro Devicesa.
Zbog toga su jutros najviše pale cijene dionica azijskih proizvođača čipova. Tako je, primjerice, cijena najvećeg svjetskog proizvođača, tajvanskog TSMC-a potonula više od 7 posto.
Rastu rizici od recesije
Osim toga, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke kako bi se zauzdala inflacija gurnuti gospodarstvo u recesiju.
„Ulagači su zabrinuti za gospodarstvo, plaše se moguće recesije”, kaže Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.
Čelnici Feda poručuju, pak, da kane nastaviti borbu protiv inflacije i da vjeruju da će se izbjeći recesija.
Charles Evans, predsjednik ogranka Feda u Chicagu, kazao je jučer da podržava napore banke u cilju smanjenja inflacije i da je optimističan, vjeruje da se to može postići bez recesije.
„Inflacija ne popušta i Fed treba otići korak ispred, iznad onoga što su ulagači očekivali”, kaže Tai Hui, strateg za azijska tržišta u tvrtki J.P. Morgan Asset Management.
Na tržištu novca očekuje se da će Fed početkom studenoga, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, da će u veljači iduće godine kamata na Fedove fondove dosegnuti 4,5 posto i na toj razini ostati veći dio 2023. godine.
Ulagači su oprezni i zbog toga što uskoro počinje sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća kompanija.
Zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva, očekivanja su znatno smanjena posljednjih mjeseci.
Tako analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 4,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Početkom srpnja očekivali su, pak, rast zarada za više od 11 posto.
„Na tržištima dominira izbjegavanje rizika zbog novih ruskih napada na ukrajinske gradove i strahovanja od recesije”, kaže Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
