TOKYO
SVJETSKA TRŽIŠTA: Azijske burze prate rast Wall Streeta
(Hina/EPA)
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, prateći jučerašnji rast Wall Streeta, nakon što je američka središnja banka najavila novi pristup prema inflaciji, zbog čega bi kamate mogle ostati niske još dugo vremena.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu od polovice 2018. godine.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Singapuru i Hong Kongu porasle između 0,2 i 0,8 posto. U Australiji su, pak, pale oko 0,7 posto.
Azijske burze prate jučerašnji rast Wall Streeta, na kojemu je S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu peti dan zaredom, nakon što je predsjednik američke središnje banke Jerome Powell najavio promjene u vođenju monetarne politike.
Powell je poručio da će Fed ubuduće dozvoliti višu inflaciju kako bi se podržalo tržište rada i šire gospodarstvo, pa će tako voditi politiku prosječnog inflacijskog cilja, što znači da će dopustiti i nešto veću inflaciju od 2 posto prije nego što poveća ključne kamatne stope.
Dosad se, naime, moglo očekivati da će Fed povećati kamate kada se inflacija približi ciljanoj razini od 2 posto, dok bi ubuduće kamate mogle ostati niske čak i ako inflacija bude nešto veća od 2 posto.
Fed je na početku izbijanja koronakrize oštro smanjio ključne kamatne stope, na razinu blizu nule, a Powell je sada u osnovi poručio da će kamate ostati niske još dulje vrijeme.
Powell je kazao i da će Fed koristiti sve alate koje ima na raspolaganju kako bi podržao oporavak gospodarstva i održao stabilnost cijena te snažno tržište rada.
S obzirom na situaciju u gospodarstvu „šanse da se inflacija uskoro značajnije podigne prilično su male. S ovim promjenama ili bez njih, Fed će kamate držati na nuli još nekoliko godina”, kaže Kathy Jones, direktorica u tvrtki Charles Schwab.
Podršku tržištima i dalje pruža i golema likvidnost nakon niz fiskalnih i monetarnih mjera vlasti i središnjih banaka u svijetu.
Premda su gospodarstva još uvijek daleko od predpandemijskih razina, burzovni indeksi u svijetu nadoknadili su sve gubitke od izbijanja koronakrize, što se zahvaljuje dosad nezabilježenim poticajnim fiskalnim i monetarnim mjerama vlasti u svijetu.
Ipak, ostaju dvojbe je li takav snažan rast cijena dionica opravdan, s obzirom da je većina gospodarstava u recesiji i da oporavak, po svemu sudeći, neće biti tako brz kao što su se ulagači nadali.
Dolar oslabio
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago skliznula. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 92,80 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 92,90 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 106,05 na 106,85 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1855 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1830 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale jer su popustile zabrinutosti u vezi narušavanja proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu, nakon što je uragan Laura oslabio.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala sa 45,70 dolara, koliko je iznosila jučer u ovo doba, na 45,10 dolara, dok je na američkom tržištu skliznula sa 43,35 na 42,98 dolara.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
