(Hina/EPA)
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale jer su splasnule nade ulagača u poticajne mjere usmjerene na ublažavanje gospodarskih šteta od širenja koronavirusa koje je dan prije najavio predsjednik SAD-a Donald Trump.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,3 posto, nakon što je jučer porastao više od 1 posto.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros oslabio 2,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,4 i 3,4 posto.
Nakon što su u ponedjeljak cijene dionica na svjetskim burzama zabilježile najveći pad od financijske krize 2008. godine, u utorak su burze nadoknadile dio gubitaka, zahvaljujući nadi ulagača u poticajne monetarne i fiskalne mjere vlasti od SAD-a do Japana i eurozone.
No, te su nade u srijedu splasnule jer još nema konkretnih poteza.
Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je u ponedjeljak da će zatražiti od Kongresa paket poticajnih mjera, uključujući smanjenje poreza na dohodak, kako bi se suzbili rizici po gospodarstvo od širenja koronavirusa.
Zahvaljujući tome, jučer su na Wall Streetu burzovni indeksi skočili gotovo 5 posto, no kako američke vlasti još nisu izašle s konkretnim prijedlozima, američki terminski indeksi trenutno su u minusu više od 2 posto.
„Trumpova vlada obećala je nešto značajno, no kako dosad ništa nije objavljeno, čini se da će poticajne mjere biti odgođene. Zbog toga na tržištu vlada negativno raspoloženje. Iz perspektive globalnog investitora, i dalje prijete negativni rizici”, kaže Michael McCarthy, strateg u tvrtki CMC Markets.
Ipak, ulagači se nadaju da će američki Fed i ostale najveće središnje banke u svijetu ublažiti monetarnu politiku kako bi podržale eventualne fiskalne mjere.
Burze su već tjednima pod pritiskom zbog širenja koronavirusa u svijetu. Broj zaraženih u više od 100 zemalja svijeta porastao je iznad 117.000, pri čemu je umrlo više od 4.000 ljudi.
Podršku tržištima pruža, pak, rast cijena nafte drugi dan zaredom.
U ponedjeljak su cijene barela potonule gotovo 25 posto, najviše od 1991. godine, jer su Saudijska Arabija i Rusija prekinule dugogodišnju suradnju u smjeru podrške cijenama i najavile povećanje proizvodnje 'crnog zlata'.
No, u utorak je Rusija signalizirala da je spremna razgovarati s OPEC-om, pa su cijene nafte skočile više od 8 posto, a jutros su nastavile rasti.
Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 3,4 posto, na 38,50 dolara, a na američkom tržištu 3,2 posto, na 35,53 dolara.
Dolar ojačao
Na valutnim je tržištima, pak, američki dolar ojačao drugi dan zaredom. Njegov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,14 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,50 bodova.
Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao s jučerašnjih 103,80 na 104,65 jena.
Američka je valuta ojačala i prema europskoj, pa je cijena eura skliznula na 1,1335 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1392 dolara.