Slovensko fiskalno vijeće upozorilo na rizike po javne financije

(Hina/EPA)

Slovensko fiskalno vijeće upozorilo je u svom nedavnom izvješću da bi neke mjere koje donosi aktualna vlada mogle negativno djelovati na stabilnost javnih financija.

Fiskalno vijeće nezavisno je tročlano tijelo koje izdaje ocjene i preporuke o sukladnosti trenutne fiskalne politike s domaćim zakonskim odredbama i propisima EU-a o ekonomskom upravljanju u državama članicama, a zadnjih je godina bilo dosta kritično prema fiskalnoj politici sadašnje slovenske vlade.
U svom izvješću vijeće navodi da će mjere strukturne prirode koje nisu povezane s epidemijom covida-19 ubuduće stanje javnih financija pogoršati za 2,2 posto BDP-a na godišnjoj razini, prenose u srijedu slovenski mediji.

Taj financijski rizik za 2022. godinu iznosi oko 1,2 milijarde eura negativnih učinaka, potkopava održivost javnih financija na srednji i dugi rok, upozorava to tijelo u novoj publikaciji "Javnofinancijski i makroekonomski trendovi".

Kako prenose slovenski mediji, razlog rizičnoj javnoj potrošnji su "parcijalni dogovori", poput onoga kojim je vlada pristala na 24-postotno povećanje plaća liječnika, što može rezultirati lančanom reakcijom povećanja zahtjeva u cijelom javnom sektoru i narušavanjem jedinstvenog sustava plaća, i to u vrijeme "završetka političkog ciklusa", odnosno pred parlamentarne izbore.

Fiskalni rizik po ocjeni Fiskalnog vijeća predstavlja i nedavni prijedlog vlade o promjeni zakona o porezu na dohodak "bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera", čime bi se smanjili proračunski prihodi, a donesene su i odluke vezane na financiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava koje zdravstvenu i mirovinsku blagajnu također dovode u financijski rizik na kratak rok.

Financijsko vijeće konstatira da relativno visok rast BDP-a u prošloj godini, čime se zemlja vratila na razinu BDP-a prije krize, nije bio neočekivan, no upozorava da bi bile potrebne kompenzacijske mjere kako se javne financije ne bi destabilizirale.

Vijeće konstatira da je deficit državnog proračuna lani dosegnuo 3,08 milijarde eura, od čega je 685 milijuna eura rezultat odluka koje nisu bile povezane s mjerama za ublažavanje covid krize.

Uz to, Vijeće upozorava i na rast slovenskog javnog duga, koji je krajem rujna lani bio veći od 40 milijardi eura, odnosno 79,6 posto BDP-a, te na izostanak značajnijih strukturalnih promjena na području mirovinskog i zdravstvenog sustava.