Industrijska proizvodnja na razini Europske unije i eurozone u listopadu je porasla u odnosu na mjesec ranije, poduprta oporavkom sektora kapitalnih dobara, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu je porasla 1,2 posto u odnosu na rujan kada je pala za 0,5 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

U eurozoni je uvećana 1,1 posto, nakon pada za 0,2 posto u rujnu.

Najviše je na oba područja, za po tri posto, porasla proizvodnja kapitalnih dobara, nakon blagog pada u prethodnom mjesecu.

Proizvodnja energije porasla je 1,7 posto u EU, dok je u eurozoni gotovo stagnirala, s obzirom na rast od 0,1 posto u odnosu na rujan.

U segmentu trajnih potrošačkih dobara proizvodnja je u EU porasla za 1,3 posto a u eurozoni za 1,7 posto. Porasla je, premda blaže, i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto u EU i 0,4 posto u eurozoni.

Pala je tek proizvodnja intermedijarnih dobara, za 0,3 posto u EU i za 0,6 posto u eurozoni.

Njemačka i Slovačka na čelu

Među zemljama EU-a najviše je u listopadu porasla industrijska proizvodnja u Njemačkoj i Slovačkoj, za po tri posto u odnosu na rujan, pokazuju raspoloživi, sezonski prilagođeni podaci Eurostata.

Slijede Grčka i Danska, s rastom proizvodnje za 2,5 i 2,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu porasla za 1,8 posto u odnosu na rujan, kada je bila smanjena za 1,2 posto.

Najveći pad industrijske proizvodnje bilježila je Estonija, od 2,4 posto, a slijede Latvija, s padom proizvodnje za 1,5 posto, te Nizozemska i Rumunjska, gdje je ona smanjena za po 0,9 posto.

U Eurostatu nisu raspolagali podacima za Irsku i Cipar.

Nagovještaj problema

Usporedba s prošlogodišnjim listopadom otkriva pak tragove problema koje su u ovoj godini izazvali zastoji u nabavnim lancima, povezani s naglim oporavkom potražnje paralelno cijepljenju i ublažavanju mjera suzbijanja covida 19.

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u listopadu porasla za 3,6 posto, nakon 4,8-postotnog rasta u rujnu, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

U eurozoni je porasla za 3,3 posto, također usporivši u odnosu na revidirani 5,1-postotni rast u rujnu.

Najviše je u listopadu na oba područja ponovno porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 7,9 posto u EU i za 6,9 posto u eurozoni.

Znatnije je porasla i proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,5 posto u EU, te za 5,2 posto u eurozoni.

Porasla je, u oba područja, i proizvodnja trajnih potrošačkih roba, za 2,6 posto u EU i za 2,3 posto u eurozoni.

Sličan rast zabilježen je u segmentu intermedijarnih dobara, za 2,6 posto u EU, te za 2,1 posto u eurozoni, ali upola slabiji nego u rujnu.

U kategoriji energenata u EU je proizvodnja porasla za 3,1 posto, dok je u eurozoni smanjena jedan posto

Litva na čelu

Industrijska proizvodnja u usporedbi s prošlogodišnjim listopadom najviše je porasla u Litvi, za 22,7 posto.

Slijede Grčka i Danska s rastom proizvodnje za 17,2 i 14 posto.

Hrvatska je u listopadu ostvarila rast industrijske proizvodnje od 2,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, nakon 2,8-postotnog povećanja u rujnu.

Najviše je pak pala proizvodnja u Rumunjskoj i Portugalu, za 6,6 i 6,5 posto. Blizu je i Češka, sa 4,9-postotnim padom.

Pad je bilježila i industrija najvećeg europskog gospodarstva, onog Njemačke, za 1,1 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. 

Povezane vijesti

• Eurostat: Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje u rujnu
• Njemački izvoz snažno pao u studenome
• Industrijska proizvodnja u vodećim gospodarstvima eurozone porasla u studenome