Ambiciozni planovi da plin, ali i nafta do 2050. godine ne zagađuju okolinu, što znači da neće biti ni novih naftnih i plinskih polja, padaju u vodu pred kapitalom kojem je važan profit, a ne 'viši ciljevi'. Onda je naravno teško i postići ciljeve dogovorene na summitu o klimi, koliko god neke od banaka, poput HSBC i Barclays tvrde da će učiniti sve da bi se postigli ekološki ciljevi. Aktivisti nisu baš uvjereni u to jer ako se sada odobravaju novi krediti za istraživanje nafte i plina, teško je povjerovati da bi za nekoliko desetljeća ti unosni projekti bili zaustavljeni

Trebalo je biti zaista jako, jako naivan i pomisliti da nakon summita o klimi u Glasgowu slijedi veliki zaokret i da je Zemlja spašena. Kao i obično, takvi veliki skupovi, kao onaj u Škotskoj prošle godine, imaju svoj unaprijed pripremljen scenarij, koji uključuje gromoglasne poruke političara, razna obećanja, potpisivanje deklaracije, a na kraju bude malo ili ništa.

Najbolji dokaz tome su informacije koje su se pojavile u medijima, a ukazuju da velike banke, uključujući HSBC, Barclays i Deutsche Bank, nastavljaju s financiranjem istraživanja oko proizvodnje nafte i plina. Sve one priče o 'zelenoj bankarskoj grupi' tako padaju u vodu', jer biznis je biznis, a sve drugo za bankare ionako nije važno.

Prelazak na obnovljivu energiju

Ambiciozni planovi da plin, ali i nafta do 2050. godine ne zagađuju okolinu, što znači da neće biti ni novih naftnih i plinskih polja, padaju u vodu pred kapitalom kojem je važan profit, a ne 'viši ciljevi'. Onda je naravno teško i postići ciljeve dogovorene na summitu o klimi, koliko god neke od banaka, poput HSBC i Barclays tvrde da će učiniti sve da bi se postigli ekološki ciljevi. Aktivisti, koji pozorno prate sve što se događa, nisu baš uvjereni u to, jer ako se sada odobravaju novi krediti za istraživanje nafte i plina teško je povjerovati da bi za nekoliko desetljeća ti unosni projekti bili zaustavljeni.

Uostalom, mnoge institucije zalažu se da više uopće ne financiraju nova istraživanja vezana za naftu i plin. Bankari to možda na riječima podržavaju, ali u praksi sve je ipak drukčije. Milijarde dolara koje se vrte oko takvih projekata ipak su privlačnije od 'pustih riječi', a dokaz tome je da je HSBC uložio 8,7 milijardi dolara u projekte vezane za naftu i plin u prošloj godini, dok je Barclays uložio 4,5 milijardi dolara. Ni Deutsche Bank nije bio po strani, na tržištu novca našlo se njihovih 5,7 milijardi dolara. Naravno, svi ti dolari išli su prema naftnim kompanijama poput Exxona, Shella, BP i Saudi Aramco i mala je utjeha da je za naftne projekte u 2021. uloženo nešto manje novca nego u godini prije. U sve, pa i u ove investicije, umiješala se pandemija, a to ne znači da su projekti zaustavljeni i da se poštuju odluke summita o klimi.

Tako je 24 velikih banaka osiguralo 33 milijardi dolara za nove projekte, a među njima su i one koje pripadaju pod kapu projekta nazvanog Net Zero Banking Alliance. To je skupina koja pod vodstvom Ujedinjenih naroda mora naći balans između investicija i zaštite okoliša, ali od svega toga, kako se vidi, nema ništa.

Prelazak na obnovljivu energiju nije ni lak, ni jeftin i biznis s naftom i plinom ipak je mnogo profitabilniji. Mnogi upozoravaju da bi nagli zaokret donio i velike probleme, jer je teško zamisliti da se ekološka 'revolucija' može provesti u siromašnim zemljama. Bogati nemaju baš mnogo želje pomoći siromašnima da se preorijentiraju na obnovljivu energiju, pa nafta i plin i dalje ostaju najatraktivniji.

I sadašnja plinska kriza ukazuje da smo daleko od toga da zaboravimo plin i naftu. Ove zime plin je postao i 'oruđe' u političkim bitkama, pogotovo nakon što je Rusija, kao veliki proizvođač počela s ucjenama i drastično povećala cijenu plina za Zapad. Pokazalo se i da ukapljeni plin nije baš neko idealno rješenje, jer je skuplji i od ovako preskupog plina.

Financiranje naftnih kompanija

Iako proizvođači automobila sve više rade i električne automobile, daleko je to od toga da možemo zaboraviti na one klasične. Nove tehnologije dovode i do novih izazova, a to je kod automobila opasnost od kvarova, jer je oprema sve sofisticiranija, a proizvođači često to ne mogu pratiti kvalitetom. Iluzija je tako misliti da će i s masovnim uvođenjem električnih automobila nafta otići u prošlost.

Sve to naravno bankari i znaju, pa "na riječima" podržavaju sve ono što se radi da ne dođe do klimatske katastrofe, ali u praksi ipak daju novac naftnim kompanijama. Aktivisti uzalud upozoravaju da nema dovoljno dokaza da banke pomažu klijentima koji žele 'čistu' energiju, a kada odobravaju kredite ne traže planove da se odustane od plina i nafte. S druge strane predstavnici velikih banaka to opovrgavaju i šalju poruke da predano rade da bi se postigla tranzicija. Neke su banke tako obustavile kreditiranje i financiranje proizvodnje ugljena, a kada je riječ o nafti i plinu krajem ovog mjeseca neke će od banaka objaviti svoje dugoročne planove.

- Nastavljamo se fokusirati na našu ambiciju da do 2050. postanemo banka koja će usklađivati financiranje s ciljevima i rokovima Pariškog sporazuma, kažu u Barclaysu. To bi značilo smanjenje od 15 posto financiranja projekata koji su bazirani na nafti i plinu, ali je pitanje je li to dovoljno da se ostvare ambiciozni ekološki planovi.

- Također imamo ograničenja oko izravnog financiranja novih projekata istraživanja nafte i plina na Arktiku ili financiranja tvrtki koje se primarno bave istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina u ovoj regiji, poručuju iz banke.

Te ambicije imaju i druge banke, prije svega Deutsche Bank, zatim BNP Paribas, koja je i glavni financijer europskih energetskih kompanija. A naftne kompanije, poput Exxon Mobila tvrde da Međunarodna energetska agencija smatra da i dalje treba financirati projekte s naftom i plinom. Kako bi se zadovoljila svjetska potražnja za energijom potrebne su milijarde dolara u godinama koje dolaze.

- Očekujemo da ćemo, kako proizvodnja pada, ulaganja u naftu i plin tokom ovog desetljeća zadržati na neodređeno vrijeme, dok u isto vrijeme povećavamo ulaganja u projekte vezane za punjenje električnih vozila, praktičnost, obnovljive izvore energije, vodik i bioenergiju, tvrde predstavnici BP-a.

I dok traju prepucavanja između bankara, ekologa i naftnih kompanija 200 država svijeta započelo je virtualni sastanak Ujedinjenih naroda da bi se konkretno razgovaralo o izazovima koje donose klimatske promjene. Podsjeća se da su one sve vidljivije u svakodnevnom životu, da je sve više nezapamćenih poplava, toplinskih udara, požara. Mnoge životinjske vrste izumiru, a u nekim dijelovima svijeta nema dovoljno ni vode. Sve će to biti još izraženije i opasnije, pa će i ovaj virtualni sastanak očito donijeti nova upozorenja čovječanstvu.

Ekstremni događaji i katastrofe

- Ovo je pravi trenutak za djelovanje, kaže Rachel Cleetus, direktorica klimatske i energetske politike u Uniji zabrinutih znanstvenika.

- Ovo nisu samo nova znanstvena predviđanja. Ovdje se radi o ekstremnim događajima i katastrofama koje se sporo razvijaju i s kojima se ljudi trenutno susreću, upozorava Cleetus.

Kao i puno puta do sada u posebnom izvješću koje se priprema ponovit će se sve ono što smo čuli i prošle godine u Glasgowu, s prognozama da nas čekaju nove nevolje, od nepodnošljivih vrućina, bujica, poplava, udara oluja, požara.

- Čak i ako pronađemo rješenja za smanjenje emisije ugljika i dalje će nam trebati rješenja koja će nam pomoći da se prilagodimo, tvrdi Alexandre Magnan, istraživač na Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose u Parizu i koautor izvješća.

I onda se priča ponovo vraća na početak, ciljevi se znaju, ali je pitanje postoji li dobra volja da se i ostvare. Prepreka je uvijek novac, a oni koji ga imaju malo misle o klimatskim promjenama. Njima je cilj profit, još više novca i tako se sve vrti u krug. I dolazimo do konstatacije da je sve veći jaz između onih koji mogu provesti promjene i onih koji to financijski naprosto ne mogu.

- Mislim da ne postoje putevi za održivi razvoj koji se suštinski ne bave pitanjima jednakosti. Postoje ograničeni izbori koji bi nas produktivno odveli u budućnost. Svakog dana čekanja i odgađanja, neki od tih izbora postaju teži ili nestaju, kaže Edward Carr, profesor sa Sveučilišta Clark.

Povezane vijesti

• Nafta Islamske države ide Assadu, a nešto i u Tursku
• Ugledni Deutsche Bank najavljuje lošije dane za - bankare i bogate
• Europske banke financiraju fosilna goriva unatoč upozorenju IEA-e