(Hina/EPA)
Gospodarska aktivnost u eurozoni gotovo je stala u travnju zbog pandemije koronavirusa koju vlade nastoje zaustaviti drastičnim mjerama, čime je upostavljen začarani krug kopnjenja potražnje i gašenja aktivnosti, pokazalo je istraživanje tvrtke Markit.
Indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni potonuo je u travnju na 13,5 bodova, najnižu razinu otkada je Markit počeo objavljivati izvješća sredinom sredinom 1998. godine. Usporedbe radi, u vrijeme financijske krize početkom 2009. iznosio je 36,2 boda.
U ožujku kliznuo je na 29,7 bodova, signalizirajući pad gospodarske aktivnosti.
„Gospodarstvo eurozone pretrpjelo je u travnju dosad neviđenu štetu zbog mjera blokade na koje se nadovezala smanjena potražnja i nedostatak radnika i resursa", konstatira glavni ekonomist IHS Markita Chris Williamson.
Izračuni bazirani na vrijednosti indeksa u travnju i podacima o BDP-u upućuju na prepostavku da se gospodarstvo eurozone na tromjesečnoj razini smanjuje približno 7,5 posto.
Potražnja je u travnju gotovo presušila, pa su kompanije dosad neviđenim tempom realizirale stare narudžbe. Rekordno je smanjen broj zaposlenih, kao i proizvođačke cijene, bilježe u Markitu.
Mjere suzbijanja pandemije posebno su teško pogodile uslužni sektor, koji je donedavno bio glavni oslonac gospodarstva eurozone. Na udaru su u prvom redu usluge organizacije putovanja, smještaja, te ugostiteljstva i turizma.
Industrija je također bilježila rekordan pad proizvodnje jer su tvornice uglavnom zatvorene osim onih koje proizvode osnovne potrepštine u doba pandemije, poput hrane, lijekova i medicinske opreme. Problemi su veliki i u lancu opskrbe, ističu u Markitu.
Stoga ne iznenađuje pesimizam poslovnih čelnika,
“Ispitanici se nadaju da će mjere obuzdavanja virusa polako biti ukinute kako bi se ublažila paraliza o kojoj su kompanije izvijestile u travnju. Čini se ipak da je taj proces jako spor kako bi se spriječio drugi val zaraza", napominje Williamson.