Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je prognozu rasta brutonacionalnog dohotka (BDP) Srbije na 3,3 posto u 2022. godini, ali je smanjila prognozu za 2023. godinu, objavljeno je u rujanskom izvješću te banke.

Rast srbijanskog BDP-a će, kako se navodi, također biti 3,3 posto, što je za 0,7 postotaka manje nego u prethodnoj prognozi za 2023.

U analizi ekonomskih kretanja u Srbiji EBRD navodi da je gospodarski oporavak u 2021. godini nastavljen i u prvoj polovici ove godine, ali sporijim tempom.

"Prognoziramo rast BDP-a Srbije na 3,3 posto u 2022. i 2023. godini, a rizici po tu projekciju u bliskoj buduc´nosti ogledaju se u rastu inflacije, raspoloživim prihodima kućanstava i pogoršanju eksterne tražnje zbog usporavanja rasta na tržištu EU-a", istaknuto je u izvješću EBRD-a.

Ta banka je konstatirala da je globalni rast cijena hrane i nafte pridonio da se godišnja stopa inflacije u Srbiji u kolovozu ove godine poveća na 13,2 posto, na šta je Narodna banka Srbije reagirala podizanjem referentne kamatne stope sa jedan posto u ožujku na 3,5 posto u rujnu.

Istodobno, EBRD ukazuje na to da se globalni skok cijena reflektirao na rast troškova državnog proračuna za uvoz energenata, te na rast deficita tekućeg računa države u prvoj polovici godine.

"Rast cijena struje za građane i gospodarstvo u Srbiji bio je umjeren, ali će predstojec´a zima biti test za energetski sektor i fiskalni prostor vlade", zaključuje EBRD u analizi.

Banka je konstatirala povećanje proizvodnje u Srbiji za 4,3 posto i 3,9 posto u prva dva kvartala 2022. godine na godišnjoj razini, uz ocjenu da je generator rasta u tom periodu bila potrošnja stanovništva, premda je stopa rasta potrošnje pala sa sedam na četiri posto zbog rasta cijena i pooštravanja monetarne politike.

Za Zapadni Balkan, EBRD prognozira rast regionalnog BDP-a od 3,2 posto u 2022. godini, što je istovjetno projekciji i u svibanjskom izvješću, dok je projekciju za 2023. revidirala naniže, na tri posto.