Udio loših bankovnih zajmova u ukupnima u Europskoj uniji u posljednje je četiri godine prepolovljen, izvijestila je u petak Europska agencija za banke (EBA), upozoravajući ipak na kontinuirano visoke udjele u zajmodavcima u Grčkoj i na Cipru.

Nenaplativi ili teško naplativi zajmovi postali su uteg mnogim bankama nakon globalne financijske krize od prije 10-ak godina. Njihov iznos pritišće profitabilnost banaka i zajmodavne kapacitete, ističu u EBA-i.

Iznos tih problematičnih dugova značajno je smanjen u protekle četiri godine, s 1.150 milijardi eura u lipnju 2015., kada su iznosili šest posto ukupnih kredita, na 636 milijardi eura ili tri posto u lipnju 2019., pokazuju podaci EBA-e.

Izvješće obuhvaća 28 članica EU-a i Norvešku, Island i Lihtenštajn, članice Europsko ekonomskog područja (EEA).

EBA je istraživanje provela na uzorku od 150 banaka iz EU-a koje drže više od 80 posto ukupne imovine bankarskog sektora.

Pad udjela loših kredita pripisuje se regulatornim intervencijama, „političkoj odlučnosti“ da se problem primjereno riješi i poticaju proizišlom iz gospodarskog rasta i niskih kamatnih stopa, istaknuli su u EBA-i.

Iako je prosječan udio loših kredita na razini EU-a prepolovljen, u pojedinim je zemljama i dalje prilično visok.

Grčka prednjači s 39,2-postotnim udjelom u lipnju ove godine, a slijedi, premda s popriličnim odmakom Cipar, s udjelom od 21,5 posto.

U Hrvatskoj je udio loših kredita u ukupnima u lipnju ove godine iznosio 6,1 posto, nasuprot 14,4 posto u lipnju 2015.

Uz Hrvatsku, udio veći od pet posto imale su Slovenija (5,3 posto), Mađarska (5,6 posto), Bugarska (7,2 posto) te Rumunjska (8,9 posto).

Usporedbe radi, u 2015. godini u 10 zemalja EU-a zabilježen je dvoznamenkasti udio loših kredita.

Najviše je u promatranom razdoblju smanjen iznos loših kredita u Italiji, za 145 milijardi eura. Slijedi Španjolska, sa smanjenjem za 81 milijardu eura, te Britanija gdje su pali za 60 milijardi eura.

Značajno je smanjen iznos loših kredita i u Njemačkoj, za 43 milijarde eura.

Loši zajmovi u Italiji sada čine gotovo osam posto ukupnih, nasuprot gotovo 17 posto u lipnju 2015. godine.

"Pokrenute su značajne inicijative, i na europskoj i na razini pojedinih zemalja, kako bi se potaknulo smanjenje takve imovine, proizišle iz krize", kaže se u izvješću EBA-e.

S obzirom na slabljenje gospodarstva, banke bi trebale pažljivo pratiti kvalitetu imovine u svojim knjigama kako bi aktivno upravljale udjelom loših zajmova, poručuju iz EBA-e.

Povezane vijesti

• Banke u Hrvatskoj lani zaradile 5,1 milijardi kuna
• Agrokor: Banke usaglasile sporazum, promjene u Upravi
• Jedinstveni sanacijski odbor EU-a najavio inspekcije u vodećim bankama eurozone