NAJNOVIJE



APOSTOLI HRVATSKE DRŽAVE

DR. FRANJO GREGURIĆ: Predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva koji nije želio voditi jednostranačku vladu: Da Hrvatska krene naprijed, TREBA NAM VELIKA KOALICIJA HDZ-a i SDP-a

| Autor: Jurica Körbler
Franjo Gregurić (Damjan Tadić/CROPIX)

Zagovornik sam velike koalicije i ne razumijem tu tvrdoglavost da nitko ne želi ni sa kim sjesti i razgovarati. Mnogi tvrde da je to nemoguća misija, a ja i dalje mislim da bi velika koalicija bila korisna za Hrvatsku. To me nitko ne može razuvjeriti pa ću možda kao Don Quijote i Sancho Panza umrijeti, a to neće biti ostvareno. Ako velika koalicija može funkcionirati u Njemačkoj, zašto ne bi mogla i kod nas, kaže Franjo Gregurić

Već godinama svaki prvi utorak u mjesecu sastaje se odabrano društvo bivših i sadašnjih hrvatskih političara i vrhunskih menadžera, među kojima su i premijeri, šefovi moćnih kompanija, bankari. Zovu ih "apostolima hrvatske države", a među njima je i dr. Franjo Gregurić. Dok nije imao problema sa zdravljem, redovno je dolazio i Nikica Valentić.

S bivšim predsjednikom Vlade nacionalnog jedinstva, danas potpredsjednikom Hrvatskog crvenog križa i počasnim predsjednikom Hrvatske vatrogasne zajednice razgovarali smo u njegovom uredu u Zagrebu. Vladu je vodio od srpnja 1991. do kolovoza 1992. godine, a Franjo Tuđman mu je predlagao da nastavi i dalje. "Rekao sam predsjedniku da to ne bi bilo dobro jer jednostavno nisam htio biti predsjednik jednostranačke Vlade nakon one nacionalnog jedinstva", kaže Gregurić.

I danas pozorno prati sve što se događa u društvu i politici a u razgovoru iznio je i zanimljiv prijedlog da bi ponovno trebalo uvesti obavezni vojni rok. Smatra da bi tako mladi ljudi stekli osnovno znanje u baratanju oružjem, ali se i učili disciplini. Isto tako, iskusan političar i gospodarstvenik i dalje se zauzima za veliku koaliciju, prije svega HDZ-a i SDP-a, kao model koji bi mogao riješiti nagomilane probleme u državi. "Zagovornik sam velike koalicije i ne razumijem tu tvrdoglavost da nitko ne želi ni sa kim sjesti i razgovarati. Mnogi tvrde da je to nemoguća misija, a ja i dalje mislim da bi velika koalicija bila korisna za Hrvatsku. To me nitko ne može razuvjeriti pa ću možda kao Don Quijote i Sancho Panza umrijeti, a to neće biti ostvareno. Ako velika koalicija može funkcionirati u Njemačkoj, zašto ne bi mogla i kod nas", kaže negdašnji hrvatski premijer.

Gregurić hvali istarske gospodarstvenike i ističe da su i prije, kao i sada bili motor i pokretač bitnih promjena u Hrvatskoj. Za Antona Cerina kaže da je pokrenuo jedan od najboljih projekata u zemlji, a da je i Uljanik u vrijeme Karla Rodolovića dobro poslovao. "Istra može biti primjer", kaže, a na pitanje o vječnoj temi u Hrvatskoj, ustašama i partizanima, samo odmahuje rukom: "Gasim televizor kada to čujem".

- U životu ste obavljali različite poslove, ali sigurno da je premijerska funkcija nešto posebno. Što znači biti premijer, koliko je to teže u odnosu na sve ono što ste radili kao gospodarstvenik?

- Želim naglasiti da je obavljanje bilo koje funkcije u Vladi, a posebno predsjedničke, velika čast i odgovornost. Pozivom predsjednika Franje Tuđmana ulazim u Vladu na mjesto potpredsjednika za gospodarstvo u ljeto 1990. godine, a predsjednikom postajem godinu dana kasnije. Došao sam u politiku iz gospodarstva i smatrao sam da Vladu treba organizirati i voditi operativno kao u tvrtci. Financijski direktor je ministar financija, tehnički direktor ministar gospodarstva, komercijalni okrenut vanjskim poslovima, kadrovski je ministarstvo uprave i pravna služba je ministarstvo pravosuđa.

Uveli smo jutarnje kolegije užeg kabineta koji se sastajao svaki dan u sedam sati ujutro. Uži kabinet su sačinjavali, uz predsjednika Vlade, četiri potpredsjednika i tajnik Vlade. Na kratkom jutarnjem kolegiju razmotrili smo bitne događaje proteklog dana, kao i program za tekući dan u skladu s programom rada Vlade. Ističem da je Vlada djelovala u vrijeme rata i događaji su se smjenjivali velikom brzinom, mnogi nepredviđeno, a rješavali smo ih promptno. Također smo zbog ratnih događanja i problema vezanih uz obranu zemlje, opskrbu stanovništva i prihvat tisuća i tisuća novih izbjeglica i prognanika iz Hrvatske i BIH održavali sjednice Vlade svaki drugi dan. Svakako da se ne treba i ne smije preslikavati model rada Vlade u ratnim uvjetima i rada današnjih vlada.

- Ipak, velika je razlika biti na čelu ratne Vlade i ovih današnjih poslijeratnih?

- U to nema sumnje. Vlada nacionalnog jedinstva bila je stvorena u posebnim, specifičnim okolnostima i odgovornosti su bile drukčije. Mi smo za ostvarenje naših ciljeva, odobrenih od Hrvatskog sabora, imali i podršku cijelog naroda. Vlada nacionalnog jedinstva bila je prva velika koalicijska vlada a nastala je, prije svega, zbog ratne opasnosti koja se nadvila nad Hrvatskom nakon proglašenja samostalnosti u Hrvatskom saboru i neizvjesnosti raspada bivše Jugoslavije. Sve parlamentarne stranke, njih sedam, potpisale su sporazum kojim se u devet točaka zahtijeva rad na očuvanju cjelovitosti i neovisnosti Republike Hrvatske. Pregovori o sastavu Vlade i ovom sporazumu vođeni su i dovršeni u nekoliko dana jer okolnosti nisu dopuštale više vremena.

- Tada su u tom poslu zajedno sudjelovali HDZ i SDP?

- Sporazum su potpisale tada i danas dvije najjače stranke, HDZ i SDP. U dvije godine i mjesec dana uspjeli smo doći do međunarodnog priznanja Hrvatske, a u ljeto iste godine primljeni smo u Ujedinjene nacije. Prošlo je 25 godina i svaka usporedba rada Vlade u ratnim okolnostima i danas kada je Hrvatska međunarodni čimbenik, članica NATO-a i Europske unije, je nemoguća. Svaka sljedeća Vlada nakon rata susretala se sa specifičnim zadacima koje je sada teško komentirati i poredati na nekoj ljestvici važnosti.

- Vlade poslije onih ratnih i poratnih ipak su imale riješene glavne nacionalne ciljeve, ali nijedna nije uspjela osigurati bolji i kvalitetniji život građana?

- Današnje vlade imaju jednako teške probleme kao i ratna, imaju probleme ekonomskog razvoja i organizacije te osiguranja boljeg života, i taj proces traje i danas, još nije završen. Često se i sam pitam zašto smo nezadovoljni stanjem u društvu, zašto razvoj ekonomije nije išao brže. To čujem i od građana s kojima sam bio i ostao u kontaktu kroz humanitarne organizacije u kojima djelujem. Uvijek se sjetim rata i svega što smo izgubili u Domovinskom ratu - razoreni infrastrukturni objekti, crkve i kulturna blaga, uništeni domovi prognanih građana, uništeni gospodarski objekti - i shvatim da smo ponekad nepravedno nezadovoljni onim što je učinjeno jer rat je ostavio teške posljedice koje osjećamo i danas.

- Sami ste rekli da su mnogi ljudi razočarani današnjim stanjem u Hrvatskoj. Josip Manolić je duhovito kazao da bi, da je mlađi, poveo revoluciju za Titov samoupravni socijalizam. Što kažete na to?

- Ne bih to tako gledao jer smo ratnih godina živjeli u transformaciji državnosti, u raspadu bivše Jugoslavije, uz istovremeno stvaranje nove demokratske višestranačke Republike Hrvatske. Činjenica je da bivši socijalistički i komunistički sustavi nisu preživjeli. Nema ih nigdje u svijetu osim u Kini koja je dopustila razvoj privatnog poduzetništva i u jednopartijskom sustavu razvija tržišnu ekonomiju. Sustav koji smo imali u bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj nije se mogao nositi s nadmoćnom kapitalističkom tržišnom ekonomijom. Hrvatska je ulaskom u punopravno članstvo Europske unije dobila prostor, kako često kažu politički analitičari, tržište od oko 500 milijuna stanovnika, s pravom naših građana da konkuriraju za radna mjesta na cijelom području Europske unije. Time je otvoren prostor za odlazak naših građana na bolje plaćena radna mjesta.

- Ali, ljudi su razočarani, odlaze, pogotovo mladi…

- Svjedoci smo odlaska stotine tisuća radnika, uglavnom mlađe životne dobi na rad u mnoge europske zemlje. Odlaskom na bolje plaćena mjesta i, kako kažu, za boljim životom, ostalo je hrvatsko gospodarstvo bez radnika, što zahtijeva čitav niz mjera, od povećanja plaća, socijalnih beneficija… Drugim riječima, treba stvoriti uvjete za ostanak u zemlji i povratak iseljenih. To jest i bit će svakako obveza ove i vlada koje dolaze iza nje.

- Današnjim političarima, pa tako i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću zamjeraju sporost u donošenju odluka, pa i sada oko smjene nekih ministara.

- Usporedbe oko donošenja odluka neću komentirati jer smatram da odluke koje smo mi donosili u ratnom razdoblju brzo, često i bez prethodne suglasnosti Hrvatskog sabora, danas nisu moguće. Kritike koje smo slušali često od strane oporbe na račun Vlade i rezultata njezinog rada, u većini slučajeva nisu opravdane. Hrvatska javnost dobro zna da za vrijeme rada ove Vlade BDP raste kontinuirano, smanjuje se vanjski dug, povećavaju se plaće i socijalna davanja. Ti podaci potvrđuju uspješnost rada Vlade, bez obzira na kritike. Vladi treba priznati rješavanje izuzetno teškog problema - Agrokora, a dočekao ih je i problem brodogradnje, problem kutinske Petrokemije i mnogi drugi, da ih ne nabrajam. Vlada se ozbiljno prihvatila rješavanja gospodarskih problema: riješila je na pravi način, nadajmo se, Agrokor, vrlo dobro i dugoročno Petrokemiju, čime je spasila posljednju jaču kemijsku industriju Hrvatske.

- Što, po Vašem mišljenju, treba učiniti da Hrvatska ipak krene prema boljem životu?

- Vlada je naslijedila probleme demografske obnove Hrvatske, pokušava ih rješavati postupno, a najkvalitetnije se mogu riješiti otvaranjem novih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji i podizanjem produktivnosti postojećeg gospodarstva. Veći doprinos treba očekivati na investicijskom planu u području energetike, gdje bi javna pouzeća morala biti efikasnija i investicijski ambicioznija. Za brži ekonomski i socijalni razvoj od najveće je važnosti bolje korištenje sredstava iz fondova Europske unije za razvoj Hrvatske. Da se izjasnim i oko rekonstrukcije Vlade. Mislim da je učinjena dobro, promišljeno, možda je trebala biti i ranije. Posebno cijenim odluku predsjednika Plenkovića da potpredsjednikom Vlade imenuje gospodina Marića, vanstranačkog, obrazovanog i stručnog. Također, imenovanje gospodina Božinovića, ministra unutarnjih poslova, koji je pokazao zavidnu uspješnost u radu svog resora i koji je dobra garancija za poslove uvođenja Schengena i koordinacije poslova iz nadležnosti potpredsjednika.

- Današnje su političke okolnosti na unutarnjem planu kompleksnije nego prije dvadeset godina. Kako vidite aktualnu hrvatsku političku scenu?

- HDZ je danas i bit će još dugo vremena najjača politička stranka. HDZ danas ima u oporbi SDP koji je sada u konsolidaciji nakon izbora za Europski parlament i nekoliko jačih regionalnih stranaka kao što je IDS te druge stranke koje djeluju u Hrvatskom saboru. Nije moje da procjenjujem njihovu snagu niti imam kristalnu kuglu da mogu predvidjeti raspored snaga u budućnosti, ali sam siguran da će sve političke snage i stranke podržati program reindustrijalizacije Hrvatske koji će, nadam se, predložiti Vlada do kraja svoga mandata. Polazim od činjenice da je danas učešće industrijske proizvodnje u nacionalnom BDP-u oko 17 posto, što je ispod potreba Hrvatske. Industrija donosi punu zaposlenost tijekom čitave godine i može se pametnom politikom usmjeravati na čitavom području Hrvatske, čime se može osigurati ravnomjerniji razvoj.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum
Webcams provided by webcams.travel add a webcam