Dow Jones indeks oslabio je 0,25 posto, na 52.342 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,30 posto, na 7.720 bodova, a Nasdaq 1,37 posto, na 26.184 boda.

Najviše je pao Nasdaq indeks jer se tehnološki sektor ponovno našao pod pritiskom zbog slabijih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata Alphabeta.

Osim toga, izvješće je pokazalo da taj tehnološki div ulaže golema sredstva u razvoj umjetne inteligencije i tako brzo troši rezerve gotovine na računu.

Zbog toga je cijena dionice Alphabeta potonula više od 12 posto, što je pritisnulo cjelokupni komunikacijski sektor.

Znatno su, u prosjeku 1,4 posto, pale i cijene dionica u sektoru proizvođača čipova.

Gospodarstvo raste, ali i inflacija

U fokusu ulagača bili su i makroekonomski podaci. Jučer je objavljeno da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao 3,4 posto godišnje, više nego što se očekivalo i više nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 2,2 posto.

No, porasla je i inflacija. Prema indeksu troškova osobne potrošnje, inflacija je u rujnu porasla 0,5 posto na mjesečnoj i 3,6 posto na godišnjoj razini.

S obzirom na jačanje inflacije, za očekivati je da će američka središnja banka na sjednici u prosincu morati povećati kamatne stope.

Dobra je vijest, pak, da gospodarstvo stabilno raste i da ga povećanje cijene novca ne bi trebalo previše usporiti.

Nove loše vijesti iz tehnološkog sektora

Nakon zatvaranja Wall Streeta, poslovna izvješća objavili su Amazon i Intel. Zbog slabijih nego što se očekivalo rezultata, cijena dionice Amazona pala je 6, a Intela više od 20 posto.

Zbog toga su terminski S&P 500 i Nasdaq indeks rano jutros u minusu između 1 i 2 posto, što najavljuje nestabilno trgovanje na Wall Streetu i u petak.

Kamate ECB-a nepromijenjene

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,26 posto, na 10.722 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,31 posto, na 26.039 bodova, a pariški CAC 1,05 posto, na 7.970 bodova.

Europska središnja banka ostavila je jučer kamatne stope nepromijenjene, no upozorila je da zbog povišenih cijena energenata rizici od inflacije rastu. Na tržištu se to smatra signalom da se na sjednici čelnika ECB-a u prosincu može očekivati povećanje kamatnih stopa.

Osim toga, objavljeno je da će predsjednica ECB-a Christine Lagarde odstupiti s dužnosti početkom veljače iduće godine, osam mjeseci prije isteka mandata.