Veliki zaokret
Njemačka razmatra ukidanje zabrane rada nedjeljom, cilj je spasiti posrnulo gospodarstvo
(Unsplash)
Njemačka vlada razmatra ublažavanje strogih pravila o radu nedjeljom kako bi potaknula osobnu potrošnju i pomogla gospodarstvu koje već godinama stagnira. Plan šireg otvaranja trgovina suočava se, međutim, s ustavnom zaštitom nedjelje kao dana odmora te protivljenjem sindikata, piše The Wall Street Journal, a prenosi Index.hr.
Najveće europsko gospodarstvo već je godinama u problemima. Rast je praktički zaustavljen još 2019. godine, industriju pritišću američke carine i kineska konkurencija, a proizvođači ukidaju tisuće radnih mjesta.
Vlada kancelara Friedricha Merza zato traži načine za oživljavanje potrošnje, a među mjerama o kojima se raspravlja je liberalizacija rada nedjeljom. Riječ je, međutim, o iznimno osjetljivom pitanju u zemlji u kojoj je nedjelja više od stoljeća zaštićena kao dan odmora.
Nedjelja ustavno zaštićena od 1919. godine
Od ponedjeljka do subote trgovine u Njemačkoj rade kao i u većini tržišnih gospodarstava, dok je nedjeljom gotovo sve zatvoreno.
Ustavna zaštita nedjelje uvedena je 1919. godine, a 1949. prenesena je u današnji njemački ustav. Zabrana rada trgovina nedjeljom dodatno je uređena zakonom iz 1956. godine, koji nedjelje i blagdane određuje kao dane odmora od rada i duhovnog uzdizanja.
Iako brojni sektori imaju izuzeća, zabrana se strogo primjenjuje na trgovine. One nedjeljom smiju prodavati samo osnovne potrepštine poput kruha, pića, grickalica, cigareta i alkohola.
Njemačka vlada za početak najavljuje ograničene promjene. Općinskim knjižnicama omogućio bi se rad nedjeljom, dok bi pekarnice smjele dulje prodavati svoje proizvode. Trgovinske organizacije traže znatno širu liberalizaciju i ukidanje većine ograničenja, kakvo su već provele pojedine europske zemlje.
- Imamo užasno gospodarstvo i loše raspoloženje potrošača. Je li ovo trenutak da se ljudima koji žele raditi to zabrani?, rekao je direktor maloprodajne federacije HDE Stefan Ghent.
Trgovci traže ukidanje zabrane
Zagovornici liberalizacije tvrde da zabrana rada nedjeljom više nema smisla u sekularnom i potrošačkom društvu. Martina Tittel, koja u Berlinu vodi dvije knjižare i izdavačku kuću, upozorava da nije jasno zašto je nedjeljom dopušteno otići na sladoled ili kuglanje, ali ne i kupiti knjigu.
- Njemačka je sekularna država. Ako ljudi žele ići u crkvu, neka idu u crkvu. Ako žele ići u kupovinu, i to bi trebali moći, rekla je Tittel.
Trgovci upozoravaju da postojeća pravila posebno teško pogađaju male prodavaonice. Bedran Günes, 23-godišnji vlasnik trgovine Ari Mini Markt u Berlinu, kažnjen je s 2500 eura jer je nedjeljom prodavao trajnu hranu, među ostalim konzerve, začine i instant juhe.
- Radim to jer bih inače propao, rekao je Günes, procijenivši da nedjeljom ostvaruje oko 40 posto ukupnog prometa.
Krastavac se smije prodavati, tikvica ne
Kritičari zabrane ističu da nedjeljom mogu raditi liječnici, piloti, vozači autobusa i taksija, konobari, muzejski djelatnici, novinari, policajci pa čak i maseri, dok prodavači uglavnom ne mogu.
Pravila pritom dovode do neobičnih situacija. Trgovine smiju prodavati krastavce ili limenke Coca-Cole jer ih se može smatrati hranom i pićem za konzumaciju u pokretu, ali ne i tikvice ili grah u konzervi.
U organskom supermarketu Denns Bio Markt u Berlinu zaposlenici nedjeljom postavljaju prepreke kako bi kupce usmjerili prema pekarskom odjelu i robi čija je prodaja dopuštena, a udaljili ih od ostalih proizvoda.
Heikai Briesenicc, koja je došla kupiti krumpir, razočarala se kada je shvatila da ga nedjeljom ne može kupiti.
- Svatko bi trebao moći raditi što želi. Nitko tko želi otvoriti trgovinu ne bi trebao biti kažnjen, a nitko tko ne želi raditi ne bi trebao biti prisiljen, rekla je.
Sindikati se protive iznimkama
Pojedine njemačke savezne zemlje dopuštaju trgovinama rad nekoliko nedjelja godišnje, najčešće uz veća događanja poput maratona ili filmskih festivala.
Sindikati se takvim iznimkama često protive pred sudovima, koji su u više navrata presudili da glavni razlog dolaska posjetitelja mora biti događaj, a ne mogućnost kupovine.
Vlasnici malih trgovina zato nerijetko pokušavaju zaobići pravila. Jedan vijetnamski trgovac u berlinskoj četvrti Mitte nedjeljom spušta roletu, ali ostavlja vrata odškrinuta za lokalne kupce koji znaju da mogu ući po mlijeko ili povrće.
Rasprava o radu nedjeljom tako je postala dijelom šire rasprave o budućnosti njemačkog gospodarstva. Vlada želi potaknuti potrošnju, trgovci traže veću fleksibilnost, dok sindikati i protivnici liberalizacije upozoravaju da bi ukidanje zabrane dodatno opteretilo radnike i narušilo jednu od rijetkih preostalih granica između radnog tjedna i odmora.
