Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks skliznuo 0,5 posto, na 52.637 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,2 posto, na 7.575 bodova, a Nasdaq 1,7 posto, na 26.281 bod.
Rast S&P 500 i Nasdaqa ponajviše se zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, u prvom redu proizvođača čipova.
Nakon dugog razdoblja rasta, cijene dionica tehnoloških kompanija posljednjih tjedana znatno osciliraju jer dio analitičara smatra da su cijene u tom sektoru previsoke, dok drugi smatraju da još ima prostora za njihov rast.
„Ovo je i dalje tržište 'bikova', uglavnom povezano s razvojem umjetne inteligencije. No, povišene kamatne stope i cijene nafte, kao i kriza na Bliskom istoku, djelomice dovode u pitanje to tržište 'bikova'”, kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.
Uskoro počinje sezona objava poslovnih rezultata kompanija, što će znatno utjecati na smjer tržišta. Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija u proteklom tromjesečju u prosjeku porasle 24 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje lani, ponajviše zahvaljujući tehnološkim kompanijama.
A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,7 posto, na 10.497 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,8 posto, na 25.067 bodova, a pariški CAC 2,0 posto, na 8.338 bodova.
Posljedica je to rasta napetosti na Bliskom istoku. Američka je vojska, naime, u srijedu pokrenula novi val napada na Iran, kao odgovor na iranski napad na tri trgovačka broda u Hormuškom tjesnacu u utorak. Iran je, pak, odgovorio napadima na američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu.
Vijesti o napretku o mirovnim pregovorima, pa potom o zastoju i novim napadima već mjesecima izazivaju nestabilnost na tržištima.
Zbog toga znatno osciliraju cijene nafte, pa jačaju inflacijski pritisci u svijetu. A to bi moglo navesti središnje banke na povećanje kamata, što bi usporilo rast gospodarstava.
