Valutna tržišta
Dolar oslabio drugi tjedan zaredom
Dolar (Pixabay)
Na deviznim tržištima vrijednost dolara oslabila je drugi tjedan zaredom prema košarici najvažnijih globalnih valuta, pod utjecajem vijesti da SAD i Iran dogovaraju produljenje primirja i ukidanje ograničenja na plovidbu Hormuškim tjesnacem, što smanjuje averziju ulagača prema riziku.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,44 posto, na 98,81 bod te je tako pao drugi tjedan zaredom.
Pritom je tečaj dolara oslabio prema euru za 0,63 posto, pa je euro na kraju tjedna stajao 1,1678 dolara.
Istodobno je dolar stagnirao prema japanskoj valuti na 159,20 jena, blizu tradicionalno važne razine od 160 jena, koja je u prošlosti povremeno poticala intervencije japanskih vlasti.
Japansko ministarstvo financija potvrdilo je u petak da je u proteklom mjesecu potrošilo 11,7 bilijuna jena (73,5 milijardi dolara) intervenirajući na valutnim tržištima kako bi poduprlo tečaj jena i tako utjecalo na ograničavanje inflacije.
Američki predsjednik Donald Trump u petak je u objavi na mreži Truth Social rekao da se sastaje u situacijskoj sobi „kako bi donio konačnu odluku" te ustrajao na tome da Iran „mora pristati da nikada neće imati nuklearno oružje" i da Hormuškim tjesnacem mora biti „odmah omogućena slobodna plovidba".
Dolar je na početku američko-iranskog sukoba ojačao, privlačeći tokove kapitala u sigurna utočišta te je profitirao od relativno ograničene izloženosti američkog gospodarstva inflaciji zbog cijena energenata. No, američka valuta otad je izbrisala dobitke jer neizvjesnost oko tijeka rata pritišće raspoloženje na tržištu.
"Nemamo odgovore na mnoga pitanja i to stvara različita mišljenja, nedostatak konsenzusa ili cjelovite slike, posebno za središnje banke. To se upravo odražava na tečaj američkog dolara koji nema jasnog smjera", rekao je Juan Perez, direktor trgovanja u Monex USA.
Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su da je američka inflacija u travnju rasla najbrže u tri godine, potaknuta višim cijenama energenata zbog rata s Iranom. No, druga procjena pokazala je da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao 1,6 posto godišnje, sporije u odnosu na prvu procjenu.
"Dionička tržišta ignoriraju sva pitanja o gospodarskim poremećajima pa stoga gledamo stagnaciju na deviznim tržištima. Ako pogledate potencijal za rast kamatnih stopa uslijed jačanja inflacije, sve je na strani povećanja kamatnih stopa. Na horizontu nema ničega osim potencijalnog povećanja kamatnih stopa, a ipak, ne vidite viši tečaj dolara", naglasio je Joseph Trevisani, viši analitičar u FXStreetu.
