Ilustracija (Pexels)
Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala, ponajviše zbog intervencije japanskih vlasti, a investitori su pažljivo analizirali i poruke sa sjednica najvećih središnjih banaka u svijetu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, spustio se prošloga tjedna 0,3 posto, na 98,21 bod.
Pritom je tečaj dolara prema euru ostao gotovo nepromijenjen pa je cijena eura na kraju tjedna iznosila 1,1720 dolara. Dolar je, međutim, pao za 1,5 posto prema jenu, pa je njegov tečaj u petak iznosio 157,03 jena.
Američki dolar pao je prema jenu nakon što su u četvrtak japanske vlasti intervenirale kako bi podržale svoju valutu, nakon što je tečaj jena potonuo na 160 jena za dolar - najslabiju razinu od srpnja 2024. Samo u četvrtak, zbog kupnji jena od strane japanskih financijskih vlasti, dolar se spustio čak 3 posto u odnosu na japansku valutu, na 155,5 jena, što je njegov najveći jednodnevni pad od kraja prosinca 2024.
Japanske vlasti, naime, nezadovoljne su slabošću jena koja bi mogla pogoršati inflaciju u Japanu. Podaci japanske središnje banke objavljeni u petak pokazali su da je Japan potrošio čak 5,48 bilijuna jena (35 milijardi dolara) u intervenciji kojom je ojačao jen prema dolaru.
Tko će prvi dizati kamatne stope?
Kretanja na deviznim tržištima bila su protekloga tjedna i pod utjecajem zasjedanja najvećih središnjih banaka u svijetu.
Američki Fed je u srijedu, prema očekivanjima, ostavio kamatne stope nepromijenjene, no četiri od 12 čelnika središnje banke glasala su protiv toga da se šalje poruka o daljnjem popuštanju monetarne politike. To je najveća podjela o monetarnoj politici još od 1992. godine.
Na tržištu se nakon toga procjenjuje da ove godine neće biti smanjenja Fedovih kamatnih stopa, a moguće je čak i njihovo povećanje do sljedećeg proljeća. Podizanjem kamatnih stopa središnje banke nastoje zauzdati inflaciju, ali tako i usporavaju gospodarski rast.
Jerome Powell, predsjednik Feda na odlasku, potvrdio je da će zasad ostati jedan od guvernera kako bi branio nezavisnost te institucije, dok njegov nasljednik Kevin Warsh, kojeg je odabrao predsjednik Donald Trump koji želi niže kamatne stope, napreduje prema potvrđivanju.
Kamatne stope nisu prošloga tjedna promijenile ni Bank of England ni Europska središnja banka (ECB), no europske monetarne vlasti raspravljale su o podizanju kamata kako bi suzbile inflaciju, koja je u travnju dosegnula tri posto, znatno iznad ECB-ovih ciljanih 2 posto.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je nakon sjednice da članovi odbora raspravljaju o tome hoće li povećati kamatne stope te je napomenula da će podaci u idućih šest tjedana odlučiti o tom pitanju.
"Poruke prenesene tijekom konferencije za novinare ostavljaju nam jasan dojam da je konsenzus među guvernerima da će povećati kamatne stope na sljedećem sastanku 11. lipnja", navode analitičari Citija u bilješci klijentima.