(Unsplash)
Gospodarstvo Europske unije ostvaruje nešto bolje rezultate no što je dosad prognozirano, unatoč "zahtjevnom" okruženju, objavila je u ponedjeljak Europska komisija u okviru nove gospodarske prognoze.
Prema novim očekivanjima, realni bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije trebao bi porasti za 1,4 posto u 2025. i 2026.
U prethodnoj gospodarskoj prognozi objavljenoj u svibnju Komisija je očekivala rast od 1,1 post u tekućoj godini. Za 2026. u svibanjskoj prognozi Komisija je očekivala rast od 1,5 posto.
"Iako je snažne rezultate u početku potaknuo skok izvoza uoči očekivanog povećanja carina, gospodarstvo EU-a nastavilo je rasti i u trećem tromjesečju", navodi Komisija.
U 2027. Komisija očekuje rast BDP-a Unije za 1,5 posto.
Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak porasti za 1,3 posto u tekućoj godini, za 1,2 posto u 2026. te za 1,4 posto u 2027., pokazuje prognoza Europske komisije.
"Čak i u nepovoljnom okruženju gospodarstvo EU-a nastavilo je rasti. Sada, s obzirom na izazovan vanjski kontekst, EU mora poduzeti odlučne korake za otključavanje domaćeg rasta", kazao je povjerenik EK za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.
Unija se mora usredotočiti na poticanje konkurentnosti i inovativnosti, uz smanjenje birokratskih prepreka, naglasio je povjerenik.
Europska komisija očekuje da će se tijekom nadolazeće godine rast potrošačkih cijena nastaviti stabilizirati, nakon snažnih poskupljenja diljem Europe koje je 2022. potaknula ruska invazija na Ukrajinu.
Prema procjenama, inflacija u Europskoj uniji u 2025. iznosit će 2,5 posto, a zatim će pasti na 2,1 posto u 2026. i 2,2 posto u 2027.
U eurozoni inflacija bi u 2025. trebala iznositi 2,1 posto i zadržati se oko 2,0 posto u nadolazećim godinama.
Europska središnja banka (ECB) definira stabilan rast cijena upravo stopom inflacije od dva posto.
Motor rasta gospodarstva Europske unije i u 2025. bit će Irska, uz očekivani rast BDP-a od 10,7 posto. Slijede Malta i Cipar, uz rast od 4,0, odnosno 3,4 posto.
U tekućoj godini BDP ne bi trebao pasti ni u jednoj od 27 članica Unije, očekuje Komisija. Najslabije stope rasta, blizu stagnacije, Komisija predviđa Finskoj, Njemačkoj i Austriji, gdje očekuje rast gospodarstva za 0,1, 0,2 i 0,3 posto.
Najveće europsko gospodarstvo već se godinama bori sa slabim gospodarskim rastom.
U poslovnim udrugama smatraju da su glavni razlozi strukturni problemi, uključujući relativno visoke cijene energije, sve veće doprinose za socijalno osiguranje te prekomjernu birokraciju.
Najnovije prognoze Komisije za Njemačku u skladu su s drugim predviđanjima. Tako i Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će njemačko gospodarstvo ove godine porasti za tek 0,2 posto.