politička nestabilnost
Fitch snizio kreditni rejting Francuske
(Unsplash)
Međunarodna agencija za rejtinge Fitch snizila je kreditni rejting Francuske, upozorivši da politička nestabilnost sužava manevarski prostor za smanjivanje proračunskog manjka i javnog duga.
Fitch je sniženu ocjenu francuskih dužničkih papira, s 'AA-' na 'A+', obrazložio visokim javnim dugom s trendom rasta i ograničene izglede za ekonomske reforme zbog političke polarizacije i nestabilnosti.
Francuska je od sredine prošle godine promijenila tri vlade, što naglašava političku nestabilnost, napomenula je agencija.
Parlament je prije tjedan dana izglasao nepovjerenje premijeru Françoisu Bayrouu, koji je na dužnosti bio manje od devet mjeseci, i predsjednik Emmanuel Macron imenovao je na čelo manjinske vlade Sébastiena Lecornua.
Francuski javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosi 114 posto i spada među najviše u EU, nakon grčkog i talijanskog.
Manjak u francuskom proračunu dosegnuo je u međuvremenu 5,8 posto BDP-a i gotovo je dvostruko veći od gornje propisane granice u EU. U srpnju prošle godine Komisija je zbog prekomjernog proračunskog manjka pokrenula redovnu proceduru koja bi ga s vremenom trebala svesti u dopuštene okvire.
S približno 3,3 bilijuna eura javnog duga Francuska je u samom vrhu Europske unije i po zaduženosti.
Intervencija ECB-a?
Fitch procjenjuje da će francuski proračunski manjak i u 2026. i u 2027. biti iznad pet posto BDP-a.
Javni dug trebao bi pak do 2027., po njihovim izračunima, premašiti BDP za 21 posto.
Manevarski prostor za fiskalnu konsolidaciju dodatno će ograničiti pripreme za predsjedničke izbore u 2027. godini, drže u Fitchu, uz procjenu da "politička blokada" neće biti riješena ni nakon izbora.
Prošlogodišnja odluka predsjednika Emmanuela Macrona o raspirivanju prijevremenih parlamentarnih izbora nakon poraza njegove stranke na izborima za Europski parlament bila je pokrenula val rasprodaja francuskih državnih obveznica i nagađanja o mogućoj intervenciji Europske središnje banke (ECB) kako bi se obuzdao rast prinosa na francuske obveznice.
Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane otklonio je tada tu mogućnost, a predsjednica Christine Lagarde rekla je tek da pozorno prate situaciju u Francuskoj.
Banka je tada smatrala, prema riječima neimenovanih izvora, da ulagače mora umiriti Pariz.
ECB može posegnuti za "instrumentom zaštite transmisije (TPI)", koji predviđa kupnju državnih obveznica članica eurozone u neograničenom iznosu ako se nađu pod pritiskom tržišta, ali uz određene uvjete, poput proračunskih propisa EU-a, podsjeća Reuters.
Najava tada još premijera Bayroua da će tražiti glasanje parlamenta o povjerenju vladi bila je u kolovozu podigla prinose na francuske 30-godišnje obveznice za čak 0,27 postotnih bodova.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
