Gospodarski interes
Udruga poslodavaca upozorava: Lakši uvoz iz Latinske Amerike utječe na domaće proizvođače hrane
(Snimio Sergej Drechsler)
Lakši uvoz iz Latinske Amerike negativno će utjecati na hrvatske proizvođače mesa, šećera i žitarica, upozorili su u petak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u svom analitičkom prilogu Fokus tjedna.
Okretanje Europske unije (EU) tržištima Azije i Latinske Amerike i smanjivanje ovisnosti o američkom tržištu, kako su naveli, za hrvatsko gospodarstvo nosi značajne izazove, posebno za poljoprivredu i prehrambenu industriju i sektore proizvodnje mesa, šećera i žitarica.
Prijetnje carinama, uključujući moguću kaznenu carinu od 50 posto na europsku robu koju bi američki predsjednik Donald Trump mogao uvesti već 9. srpnja, potaknule su EU da smanji ovisnost o američkom tržištu te da se okrene Aziji i Latinskoj Americi.
Tako, razmatra se pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP), koji okuplja 12 azijsko-pacifičkih zemalja (Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, UK, Vijetnam). U paralelnom procesu, EK pokušava finalizirati dugotrajne pregovore s blokom Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj), a cilj je osigurati pristup tržištu od gotovo 300 milijuna ljudi te ukinuti carine na čak 91 posto europskog izvoza u te zemlje.
Uz Mercosur, EU je postigla i načelni sporazum s Ukrajinom o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Dogovor uključuje kvote za osjetljive proizvode iz Ukrajine (šećer, jaja, med, kukuruz, perad), dok Ukrajina otvara svoje tržište za svinjetinu, perad i šećer iz EU.
U hrvatskom kontekstu, liberalizacija trgovine sa zemljama Mercosura, istaknuli su iz HUP-a, može imati izravne posljedice.
Naime, sporazum otvara prostor za povećan uvoz osnovnih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje imaju daleko povoljnije uvjete proizvodnje.
Hitna ulaganja u hrvatsku poljoprivredu
"Brazilska, argentinska i urugvajska poljoprivreda znatno su konkurentnije zbog veličine, nižih troškova rada, klime i manje regulative. Zabrinutost iskazuju i velike europske poljoprivredne sile poput Francuske Njemačke i Poljske. Ako one ne mogu zaštititi vlastite proizvođače jasno je da Hrvatska, koja ne može konkurirati ni njima, teško može parirati zemljama Mercosura", upozoravaju iz HUP-a.
Napominju kako su u sektorima poput mesa, šećera i žitarica negativni učinci za hrvatske proizvođače gotovo izvjesni.
Djelomične prilike, kako su naveli, moguće su u izvozu proizvoda s dodanom vrijednošću poput sireva, slastica i pića, no i tu je upitna cjenovna održivost.
"Stoga je nužno da Hrvatska hitno rješava unutarnje prepreke, u smjeru izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu te njegove konsolidacije, uz snažno poticanje modernizacije i ulaganja u sektor. Bez rasta produktivnosti na svega 32 posto njemačkog prosjeka i konkurentnosti domaća poljoprivreda ostat će trajno izložena negativnim utjecajima ovakvih i sličnih sporazuma", ističu u HUP-u.
Mišljenja su kako "Hrvatska mora brzo i odlučno djelovati kako bi zaštitila vlastite interese, posebno u poljoprivredi, te osigurala konkurentnu poziciju na novim tržištima".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
