Svjetska proizvodnja žitarica porast će ove godine, uz dvoznamenkasti skok proizvodnje pšenice u Europskoj uniji, procijenila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

Proizvodnja pšenice u EU poskočit će za 13 posto zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima, procjenjuje FAO.

Na svjetskoj razini proizvodnja pšenice trebala bi se zadržati na prošlogodišnjih 800 milijuna tona budući da će bolji urod u EU i Indiji, zahvaljujući većoj zasijanoj površini, biti protuteža slabijim rezultatima u Australiji, Iranu, SAD-u, Ukrajini, Kazahstanu i Pakistanu, navodi FAO.

Svjetska proizvodnja kukuruza trebala bi pak ove godine porasti za 3,4 posto, izračunali su u FAO-u, i dosegnuti najvišu razinu otkada objavljuju podatke zahvaljujući ponajprije očekivanom 6-postotnom skoku u SAD-u i dobrim izgledima za urod u Brazilu i Europskoj uniji.

U nadolazećoj poljoprivrednoj sezoni porast će proizvodnja svih kategorija hrane, procjenjuje UN-ova agencija, osim šećera. U velikim proizvođačima te namirnice doći će do smanjenja proizvodnje, zbog čega će ponuda biti manja od potražnje, izračunali su.

Veći troškovi uvoza

Globalni troškovi uvoza hrane porasli su pak u 2024. za 3,6 posto, zamjetno snažnije no što su bili pokazali preliminarni podaci, i dosegnuli su 2,1 bilijuna dolara, izvijestio je FAO.

U studenom agencija je bila izračunala da su porasli za 2,2 posto, na 2,03 bilijuna dolara.

Čak 65,5 posto troškova uvoza otpadalo je lani na zemlje s visokim dohotkom koje su bile i glavni pokretači rasta troškova, ponajprije zbog nabave kave, kakaovca, čaja i začina.

Upravo su troškovi uvoza te skupine poljoprivrednih proizvoda najviše porasli u 2024. godini, za čak 29,3 posto, odnosno za 42,9 milijardi dolara, ponajprije zbog smanjene opskrbe pod utjecajem nepovoljnih vremenskih prilika u velikim proizvođačima, objašnjavaju u FAO-u.

Kakaovac je lani u prosjeku bio više nego dvostruko skuplji nego u 2023., u nominalnom izrazu, kava u prosjeku za 38,8 posto, a čaj za 7,7 posto.

Skuplje voće

Osjetno su porasli i troškovi uvoza povrća i, posebno, svježeg voća, za 8,1 posto odnosno za 29,8 milijardi dolara. Zamjetno je lani na međunarodnim tržištima poskupjelo i meso, prema rastu troškova uvoza za 5,6 posto odnosno za ukupno 10,8 milijardi dolara.

Troškovi uvoza uljarica smanjeni su pak za 9,7 posto odnosno za 14,2 milijarde dolara. U istom iznosu smanjeni su i troškovi uvoza žitarica, što je odgovaralo padu za 4,6 posto, izračunala je agencija.

U ovoj će godini na obujam i cijene uvoza utjecati pojačane trgovinske napetosti i neizvjesnost u regulativi, uz razlike od zemlje do zemlje, već prema stupnju ovisnosti o uvozu i dostupnim alternativama.

Među mogućim rizicima FAO je izdvojio i eventualne ekstremne vremenske događaje poput suše i poplava koji bi mogli poremetiti žetvu i opskrbne lance.

Povezane vijesti

• Cijene hrane u travnju na najvišoj razini u gotovo sedam godina - FAO
• Cijene hrane u veljači na najnižoj razini od rujna 2021. - FAO
• Cijene hrane u veljači na najnižoj razini u tri godine - FAO