ZARADA

Otkud ogromna dobit banaka u prošloj godini? HUB tvrdi: "Najviše se zaradilo od posla s Hrvatskom narodnom bankom"

| Autor: Aneli Dragojević Mijatović
(Arhiva Novog lista)

(Arhiva Novog lista)


Hrvatska je prvu godinu s eurom završila s jednom od najvećih stopa rasta BDP-a u EU-u i europodručju, od 2,8 posto. Takvom je ishodu pogodovao snažan oporavak realnih plaća, osobne potrošnje i investicija potaknutih korištenjem EU sredstava, ističe se u novom izdanju publikacije HUB Pregledi, prvom u ovoj godini. Navodi se da je rast stambenih kredita nastavljen po stabilnoj godišnjoj stopi od oko 10 posto, a glavno obilježje 2023. u segmentu kreditiranja predstavlja snažan oporavak potrošačkih kredita.

– Godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita krajem godine je dostigla dvoznamenkasti rast, a u siječnju 2024. stopa je iznosila 12 posto. U isto vrijeme, kreditiranje poduzeća usporeno je zbog smirivanja inflacije. Tome su najviše pridonijele otplate kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita. Krediti za investicije nastavili su stabilno rasti iznad 6 posto, te je njihova godišnja stopa rasta iznosila 7,9 posto u siječnju 2024. Gospodarski rast je pogodovao nastavku poboljšavanja kvalitete kredita. Omjer neprihodujućih kredita nefinancijskim društvima smanjen je s 6,42 posto krajem 2022. na 5,07 posto krajem 2023., a za kredite kućanstvima s 5 na 4,23 posto u istom razdoblju, navodi se u publikaciji Hrvatske udruge banaka. Nadalje, ističu, kamatne stope na kredite u nas konvergirale su prema uobičajenim razinama u europodručju, no pritisak na rast kamatnih stopa uslijed zaoštravanja monetarne politike bio je vrlo blag.

– U Hrvatskoj se kamatni prijenos najmanje osjetio na kreditima kućanstvima, osobito na stambenim kreditima gdje je svega oko četvrtine porasta kamatnih stopa ECB-a preneseno na kamatne stope na kredite. Tome je pridonio i sporiji rast kamatnih stopa na oročene depozite kućanstava (oko 2 postotna boda), dok je rast kamatnih stopa na oročene depozite poduzeća iznosio više od 3 postotna boda. Zbog toga je kamatni prijenos u dijelu kreditiranja poduzeća bio izraženiji, osobito kod kredita s iznosima preko milijun eura na čije je kamatne stope preneseno oko 80 posto povećanja kamatnih stopa ECB-a, tumači HUB. Osvrću se potom na rezultate poslovanja banaka, odnosno kreditnih institucija, koje je nedavno objavio i HNB (privremeni, nerevidirani) te kažu da je to poslovanje u 2023. rezultiralo s dobiti u iznosu od 1,34 milijarde eura. Zbog toga je, navodi HUB, povrat na kapital hrvatskih kreditnih institucija povećan s 8,16 posto 2022. na 15,47 posto 2023. godine, pri čemu je neto kamatna marža mjerena sukladno EBA-inoj (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) metodologiji povećana za 1 postotni bod, na oko 2,8 posto. Po tome, tvrde, Hrvatska je pri dnu ljestvice usporedivih država istoka i juga EU-a između Portugala i Španjolske, što je blizu sredine europske ljestvice.

– Oko tri četvrtine rasta neto kamatnog prihoda 2023. u odnosu na 2022. povezano je s kreditima i depozitima unutar financijskog sektora, ponajprije s plaćanjem većih kamata od strane središnjih banaka i na tržištu novca. Manji dio ukupnog povećanja neto kamatnog prihoda, oko 12 posto, proizašao je iz depozitno-kreditnih odnosa s državom, a 16 posto iz odnosa s poduzećima. Važno je napomenuti da dobit banaka nije generirana iz kamatnih prihoda u odnosu s građanima, štoviše kada pogledamo podatke možemo primijetiti da je došlo do većeg povećanja kamatnih rashoda u odnosu na prihode u sektoru stanovništva. Tako su kućanstva u 2023. kreditnim institucijama platila 14 milijuna eura neto manje po osnovi kamata nego 2022. Povoljan trenutak i dobri poslovni rezultati iskoristit će se u cilju daljnjeg osnaživanja cjelokupnog bankarskog sustava, a kako bi financijski sektor bio još otporniji na potencijalne izazove u budućnosti, poručuje HUB.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini