U prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj trenutno se ulaže 3,5 milijarde eura, i to najviše iz EU fondova za gradnju cesta i željeznica, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković tijekom 10. kongresa Hrvatskog društva za ceste i željeznice - Via Vita, koji se od nedjelje do sutra održava u rovinjskom Hotelu Lone.

"Probili smo drugu cijev Učke, završit ćemo Istarski ipsilon, on je u cijelosti financijski zatvoren tako da ćemo do Matulja završetak imati kroz dvije, do dvije i pol godine. A ono o čemu sada razgovaramo je da ipsilon prijeđe u iks, odnosno da se dio od Kanfanara prema Labinu spoji autocestom", izjavio je Butković. Istaknuo je da se na investicije gleda kao na novu infrastrukturu koja omogućuje brže i kvalitetnije povezivanje, no i da je ona mnogo više od toga jer direktno utječe na stvaranje novih radnih mjesta te u konačnici ima direktan utjecaj na rast BDP-a. Takav primjer i gradnja profila Istarskog ipsilona, koja je, prema procjeni doprinosa rastu BDP-a, značajnih 0,53 posto.

Pričajući o gradnji cestovne infrastrukture, istaknuo je da je nakon Pelješkog mosta i probijanja druge cijevi tunela Učka, prioritet dovršetak koridora prema Mađarskoj, autocesta prema Sisku i gradnja jadransko-jonskog koridora za što je osigurano 1,5 milijardi eura, a što uključuje autoceste Križišće-Žuta Lokva i Metković-Dubrovnik. Kad se govori o državnim cestama, tu je čitav niz brzih cesta koje ostaju u kontinentalnom djelu, a koje će realizirati u narednim godinama. Budući da za većinu projekata neće biti europskog financiranja, ili će ona biti mnogo niža, Butković najavljuje da će Hrvatske ceste uz pomoć međunarodnih kreditnih institucija u sljedećih desetak godina završiti mrežu brzih cesta.

Osvrnuo se i na riječku cestu DC403, koja se proteže od čvora Škurinje do luke Rijeka, a koja glasi i kao najskuplja cesta u Hrvatskoj. "Nitko ju nije gradio iz hira, nije izgrađena zato što je ministar iz tog kraja, već je to cesta koja je bila i ostala u funkciji Zagrebačke obale kontejnerskog terminala koji je davno prije zacrtan i ugovoren, no do njega nije bio nikakav cestovni pristup. U tom smislu je izgrađena ta cesta koja je ujedno i za zapadni dio grada Rijeke rasterećenje i koja je uspješno završena u ovoj financijskoj perspektivi", rekao je Butković.

Poručio je da najveći izazov ostaju željeznice, a upravo će, kad se govori o velikim infrastrukturnim projektima, željeznice preuzeti primat u gradnji sljedećih desetak godina, jer je dosad ulaganje ponajviše bilo u gradnju autocesta i cesta.

"Već sada se nešto više od milijardu eura ulaže u željezničke projekte, a oko 2030. godine ta ulaganja bi trebala biti oko 6 milijardi eura", rekao je Butković dodajući da su završili obnovu pruge prema slovenskoj granici, prema Sisku, Vinkovcima, Vukovaru, Zaprešiću i drugim okolnim gradovima, kao i onoj prema Zagrebu. U planu je, kako je rekao, i raspisivanje za obnovu pruge na dionici Dugo Selo - Novska, za što su osigurana sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe. Na pitanje kada bi se mogla očekivati gradnja željeznica u Istri, Butković je kazao da se u Hrvatskoj u isto vrijeme nije moglo graditi i cestovnu i željezničku infrastrukturu, budući da Hrvatska nije toliko financijski i gospodarski snažna da paralelno izvodi oba projekta.

Na kongresu je sudjelovala i ministrica prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine Andrijana Katić, koja se, uz ministra Butkovića, osvrnula na projekte nastale u suradnji hrvatske Vlade s BiH. Neki od njih su most kod Svilaja, kao i most kraj Gradiške, za kojeg se čeka realizacija pristupne ceste u proljeće. Potpisan je i sporazum za obnovu mosta u Brčkom te se priprema novi most u Orašju. "Naš je mandat obilježila izgradnja mostova, i dobro je da dio te infrastrukture ide prema susjednoj državi s kojom dijelimo najveću granicu", rekao je Butković ističući da će to omogućiti bolju povezanost za Hrvate koji žive u BiH. Planove gradnje otkrio je i Dario Silić, direktor Bina Istre, koncesionar Istarskog ipsilona, koji je kazao da su startali radove na deset kilometara dionice Matulji-Učka i vijaduktu Limska Draga, a do kraja godine se očekuje i početak radova na vijaduktu Mirna.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet, istaknula je da je HGK kroz rad udruženja luka sudjelovao u lobiranju za povećanje pravaca prema Splitu i produženje mediteranskog koridora.

Povezane vijesti

• Promet pojačan prema moru i na graničnim prijelazima
• Talijan jurio po Ipsilonu 196 km na sat
• HGK: Od 5,5 milijardi kuna za modernizaciju prometnog sektora, 40 posto željeznici