LUXEMBOURG
Stabilizacija europske industrijske proizvodnje u travnju; u Hrvatskoj pad
(Hina/EPA)
Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU stabilizirala se u travnju, a u Hrvatskoj je pala prvi puta u pet mjeseci, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja u eurozoni uvećana je u travnju prema sezonski prilagođenim podacima za jedan posto u odnosu na ožujak kada je smanjena za revidiranih 3,8 posto, objavio je Eurostat.
U EU porasla je za 0,7 posto, nakon 3,2-postotnog pada u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku.
Na oba je područja na mjesečnoj razini najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, poskočivši za 14,7 posto u eurozoni i za 12,1 posto u EU, nakon sličnog postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Oporavila se donekle proizvodnja energije, ojačavši za jedan posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU, nakon 1,4-postotnog pada u ožujku.
Smanjena je samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda te trajnih i netrajnih potrošačkih roba, na oba područja, pokazuju procjene statističkog ureda.
Hrvatska uz Belgiju
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u travnju na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 21,5 posto.
Slijede Litva i Švedska s rastom proizvodnje od 2,8 odnosno 1,4 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u travnju prema sezonski prilagođenim podacima smanjena za 2,3 posto u odnosu na ožujak kada je uvećana za 0,7 posto, pokazuju tablice Eurostata.
Time bilježi prvi pad na mjesečnoj razini od studenog 2022. kada je bila smanjena za 1,4 posto.
Najbliža Hrvatskoj bila je u travnju Belgija s padom proizvodnje za 2,2 posto.
Najviše se smanjila u Sloveniji, za 7,9 posto. Slijede Portugal i Nizozemska s padom industrijske proizvodnje u travnju za 5,5 odnosno za 3,5 posto.
Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Cipar.
Stagnacija na godišnjoj razini
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni i EU tek je neznatno porasla u travnju, za 0,2 posto odnosno za 0,1 posto.
U ožujku bila je smanjena za 1,4 posto u eurozoni, a i za revidiranih 1,2 posto u EU.
Najviše je na oba područja rasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 8,3 posto u eurozoni i za 8,8 posto u EU, nakon pada za 1,6 odnosno 0,8 posto u ožujku.
Porasla je i proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,6 posto u eurozoni i za 1,8 posto u EU, premda znatno sporije nego u prethodnom mjesecu.
Ostali sektori smanjili su proizvodnju, posebno onaj energetski, za 7,4 posto u eurozoni i za 8,3 posto u Uniji.
Trojka s dvoznamenkastim rastom
Među zemljama EU-a najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u travnju Irska, za 22,5 posto.
Dvoznamenkasti rast imale su još samo Malta i Danska, od 14,3 odnosno 12,2 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u travnju prema kalendarski prilagođenim podacima pala na godišnjoj razini za 3,4 posto, najsnažnije od svibnja 2020. i prvog vala pandemije. U ožujku smanjila se za 0,8 posto.
Blizu je Belgija s padom proizvodnje za 3,9 posto.
Najveći pad bilježila je Estonija, za 15,1 posto. Slijede Nizozemska i Bugarska, gdje se smanjila za 12,8 odnosno 12,5 posto.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
