(Hina/EPA)
Ministri turizma i državni tajnici iz osam zemalja jugoistočne Europe, među kojima i Hrvatske, na svom su prvom sastanku i forumu o održivom turizmu ovog tjedna u Tirani naglasili rastuću turističku poziciju Albanije te važnost jačanja regionalne suradnje i fokusa na ljude i ulaganja, bez čega nema održivog turizma.
O forumu o ekološki održivom turizmu održanom u Tirani od 3. do 5. travnja, izvijestili iz Svjetske turističke organizacije (UNWTO).
"Prvo se moramo usredotočiti na dva prioriteta, a to su ljudi i ulaganja, jer bez pravih ljudi i pravih ulaganja, naši planovi za transformirani turizam neće krenuti s mrtve točke. U turizmu vidimo veliki napredak u pogledu održivosti, ali treba učiniti mnogo više", ocijenio je glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili.
Razgovaralo se i o potrebi više i bolje ciljanih ulaganja u turizam Albanije i cijele regije, za što je važno i snažno i jasno upravljanje za unapređenje planova za veću održivost u cijelom sektoru, dok su s izvršnim potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom naglasili veliku ulogu turizma u promicanju Europskog zelenog dogovora, čiji je on voditelj.
"UNWTO predvodi pomak turizma prema većoj održivosti, uz ostalo i kroz Glasgowsku deklaraciju o klimatskim mjerama u turizmu i Globalnu turističku inicijativu za plastiku", kažu iz te UN-ove specijalizirane agencije za turizam.
Za Hrvatsku je rečeno da je po pitanju održivosti turizma na dobrom putu, što je sudjelujući na tom forumu, kako prenose iz MINTS-a, istaknuo državni tajnik Glavina.
"Strateško usmjerenje turizma u Hrvatskoj prema održivosti definirano je i u novoj turističkoj strategiji do 2030., i za to su osigurana i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO)", kazao je Glavina.
Predstavio je i smjernice krovnog zakona o turizmu na kojemu se radi, s naglaskom na alate za mjerenje i indikatore održivosti, kojima je cilj kvalitetnije i održivo upravljanje destinacijama.
Albanija "nova rastuća" destinacija, ali s velikim problemom nedostatka radnika
Tijekom tri dana foruma u Tirani u mnogim razgovorima je istaknuta i vizija transformiranog turizma u regiji, pa i Albaniji, čija Vlada u suradnji sa UNWTO-om razmatra mogućnost izrade novog seta investicijskih smjernica s ciljem potpore održivim turističkim projektima.
"Izuzetno sam zadovoljan što sam u Albaniji vidio da Vlada prihvaća turizam kao pokretač gospodarstva i razvoja za bolju budućnost ljudima u gradovima i ruralnim područjima, gdje postoji veliki potencijal za razvoj turizma", kazao je Pololikashvili, ocjenjujući da se i u toj zemlji turizam oporavlja od pandemije.
To potvrđuju i podaci UNWTO-a, po kojima je Albanija doživjela jedan od najvećih porasta međunarodnih turističkih dolazaka u regiji, nadmašivši sve zemlje EU-a u 2022. s porastom posjetitelja od 19 posto u odnosu na 2019. godinu.
Prema podacima albanske agencije za statistiku INSTAT, tu zemlju i izvan glavne sezone posjećuje sve više turista, odnosno samo u siječnju 2023. bilo ih je sto posto više nego u istom mjesecu 2022. ili njih 377,2 tisuće, a porastao je i broj domaćih turista, na 456,2 tisuće, sa 239 tisuća iz lanjskog siječnja.
Ukupno je Albaniju u 2022. posjetilo oko 7,5 milijuna turista ili 32 posto više nego u 2021., a u 2023. se očekuje nastavak rasta zbog sve jače prisutnosti te zemlje u marketinškim 'kanalima' svijeta, sjajnih recenzija na društvenim mrežama, ali i sve većih investicija u turizmu i ukupno infrastrukturu.
Po podacima Banke Albanije rastu i izravna strana ulaganja, koja su u prvoj polovici 2022. dosegnula 634 milijuna eura, za što kažu da je najveći iznos do sada, pri čemu su stranci u energetiku uložili oko 103 milijuna eura ili 145 posto više nego u sitom razdoblju prethodne godine.
Mnoga od tih ulaganja su u obnovljive izvore energije, poput vjetra i sunca, a strana su ulaganja rasla i u drugoj polovici 2022., po podacima Banke, samo u nekretnine uloženo je rekordnih 83 milijuna eura ili 66 posto više nego u drugoj polovici 2021. godine.
Albanija je za svijet bila zatvorena gotovo 50 godina i sada dosta radi na svom imidžu kako bi privukla turiste na svoju obalu, ali i u unutrašnjost, no problem je u toj zemlji što se suočava s odlaskom ljudi u potrazi za boljim životom.
Samo u zadnjem desetljeću otišlo je oko 700 tisuća ljudi, što je problem i za turizam koji se sada, kao i u drugim zemljama na Mediteranu i šire bori za radnu snagu.