Australski izvoznici ukapljenog prirodnog plina (LNG) možda će morati preusmjeriti višak domaćim kupcima kako bi se spriječila potencijalna nestašica tokom zime, upozorio je u četvrtak operater tržišta energije.

Proizvođači su se prošle godine obvezali povećati proizvodnju, ali opskrba u južnoj Australiji naglo se smanjuje, što znači veći rizik od nestašica na kraći rok i 'rupa' u opskrbi na dulji rok, rekao je Operater australskog tržišta energije (AEMO).

"Kako bi se rizici manjkova sveli na minimum, potvrđeni infrastrukturni i projekti opskrbe moraju biti dovršeni na vrijeme... važna bi mogla biti i dodatna skladišta plina i razvoj cjevovoda i terminali za uvoz LNG-a", naglasio je izvršni direktor AEMO-a Daniel Westerman u prognozama.

"Opasnost manjka plina u svim južnim regijama u godinama od zime 2023. do 2026. i dalje nije isključena, u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta... a te rizike dodatno bi pojačale nedostatne zalihe plina u skladišitima", rekao je Westerman.

Od 2026. Australija mora od proizvođača zatražiti dodatne obveze o pojačanoj opskrbi plinom odnosno o dovoljnom broju projekta obnovljivih izvora energije kako bi pokrila potražnju za plinom, rekao je AEMO.

Proizvođači plina odgovaraju pak da oklijevaju s ulaganjima u veću proizvodnju, nakon vladinih intervencija na tržištu, uključujući priedloženi režim "razumnih cijena" plina i proširene ovlasti za preusmjeravanje plina namijenjenog izvozu na domaće tržište.

"Potrebna nam je jasna strategija vlade za poticanje pojačane opskrbe kako bi se izbjegli manjkovi... umjesto ad hoc intervencija koje postižu suprotni efekt i potkopavaju povjerenje ulagača", izjavila je čelnica Australske udruge za proizvodnju i istraživanje nafte Samantha McCulloch.

Ministar energetike Chris Bowen opovrgnuo je vezu između vladine intervencije, uključujući i 12-mjesečno ograničenje cijena plina, i nesigurnosti ulaganja, rekavši da se do 2022. gotovo sav plin prodavao po cijenama nižim od aktualnog limita.

Povezane vijesti

• Izvoz u jedanaest mjeseci lani porastao 13,6 posto, uvoz 10,5posto
• Zbog krize brodogradnje stagnira izvoz
• HRVATSKE TVRTKE ŽELE KINESKE DOZVOLE za izvoz mlijeka, mliječnih proizvoda, tune i peradi