SVJETSKA TRŽIŠTA: Europske burze pale, središnje banke podižu kamate

(Hina/EPA)

Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale jer će središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije nastaviti podizati kamatne stope, što će usporiti rast gospodarstava.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,64 posto, na 7.926 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,33 posto, na 15.346 bodova, a pariški CAC 0,39 posto, na 7.280 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u minusu 1 posto, pa je zaronio na najnižu razinu od 6. siječnja.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Šangaju i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,7 posto.

Nakon snažnog rasta u siječnju, zahvaljujući nadi ulagača u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, u veljači je azijski MSCI indeks znatno pao.

To je ponajviše posljedica daljnjeg povećanja kamatnih stopa središnjih banaka, s obzirom da je inflacija i dalje visoka.

Jučer je zapisnik s nedavne sjednice čelnika australske središnje banke pokazao da se priprema novo povećanje cijene novca, a jutros je središnja banka Novog Zelanda podignula ključnu kamatu za 0,50 postotnih bodova, na 4,75 posto, najvišu razinu u 14 godina.

A kako se očekuje i daljnje povećanje kamata američke središnje banke, jučer su na Wall Streetu cijene dionica zabilježile najveći dnevni pad u ovoj godini.

Dow Jones skliznuo je 2,06 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,0, a Nasdaq indeks 2,5 posto.

Pad indeksa uslijedio je nakon što je objavljeno da je, po podacima S&P-a, poslovna aktivnost u SAD-u u veljači neočekivano ojačala. Indeks aktivnosti skočio je sa 46,8 bodova, koliko je iznosio mjesec dana prije, na 50,2 boda.

To, kao i niz posljednjih makroekonomskih podataka, pokazuje da je gospodarstvo vrlo otporno na agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke.

A kako gospodarstvo i dalje solidno raste, kao i tržište rada, inflacijski pritisci mogli bi ostati pojačani dulje razdoblje nego što se na tržištu očekivalo.

Zbog toga se procjenjuju da će Fed još barem u dva ili tri navrata povećati kamatne stope i do srpnja ih podignuti na 5,35 posto.

Uz to, donedavno su se ulagači nadali da bi već krajem ove godine Fed mogao početi smanjivati kamate, ako inflacija dovoljno popusti, no čini se da će kamate ostati povišene dulje razdoblje nego što se na tržištu očekivalo.

„Nakon ovih podataka, ulagači su shvatili da se Fed ne šali kada poručuje da će kamate povećati više nego što se na tržištu očekuje i da će se na tim razinama zadržati dulje nego što se očekuje”, kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO Family Office.