U 2021. godini cijene su porasle 0,6 posto, a u 2020. bilježile su gotovo isti postotni pad.

U prošloj godini inflacija je najvišu razinu dosegnula u kolovozu, kada je iznosila 3,5 posto.

Brži rast cijena u prošloj godini posljedica je prije svega poskupljenja naftnih derivata, plina, automobila i najma stanova. Pale su pak cijene paketa usluga fiksne i mobilne telefonije i lijekova.

Cijene domaće robe porasle su lani 1,6 posto, a one iz uvoza za 6,7 ??posto, pokazuju podaci statističkog ureda.

U prosincu rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini usporio je na 2,8 posto, najnižu razinu u osam mjeseci. U studenome dosezao je tri posto.

Naftni derivati poskupjeli su u prosincu za 12,9 u odnosu na isto razdoblje godine ranije. U studenome cijene su im bile porasle za 18,1 posto. 

Na mjesečnoj razini cijene su u prosincu pale za 0,2 posto, nakon stagnacije u studenome, što statističari objašnjavaju nižim cijenama goriva i lož ulja, voća i povrća te lijekova.

Izvješće je također pokazalo da je temeljna inflacija, koja isključuje promjenama podložnije cijene energije i hrane, u prosincu iznosila dva posto na godišnjoj i 0,1 posto na mjesečnoj razini.

Godišnja stopa inflacije, iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji se koristi u EU radi lakše usporedbe, u prosincu je dosegnula 2,7 posto. Na mjesečnoj razini HICP je pokazivao pad cijena u Švicarskoj za 0,2 posto.