"Prve 54 godine"

Dokumentarac redatelja Avija Mograbija o izraelsko-palestinskom sukobu prikazan u PFT-u

| Autor: Mihael STOJANOVIĆ
Marko Zdravković Kunac govori prije projekcije (Snimio Mihael Stojanović)

Marko Zdravković Kunac govori prije projekcije (Snimio Mihael Stojanović)


U Pulskoj filmskoj tvornici prikazan je dokumentarni film "Prve 54 godine: Skraćeni priručnik za vojnu okupaciju" redatelja Avija Mograbija, uz svjedočanstva bivših izraelskih vojnika.

Na prikazivanju je bio i mirovni aktivist Goran Božičević koji je analizirao film i raspravljao s publikom o izraelsko-palestinskom sukobu, politikama rata i mira te o načinima izgradnje i očuvanja mira.

Mograbi je izraelski dokumentarist i aktivist koji dugo godina otvoreno kritizira izraelsko društvo te život posvećuje istraživanju izraelsko-palestinskog sukoba i paradokse u Izraelu. Snimio je više od 20 nagrađivanih filmova prikazanih na festivalima diljem svijeta, aktivan je u organizaciji Breaking the Silence, a film "Prve 54 godine: Skraćeni priručnik za vojnu okupaciju" dostupan je i na internetu.

Film nije usmjeren na stigmatizaciju Izraelaca, već je to zapravo izraelski film koji istražuje djelovanje organizacija koje provode teror nad lokalnim stanovništvom. Prikazuje se isključivo iz perspektive Izraelaca, uz svjedočanstva vojnika koji su sudjelovali u tim aktivnostima.

Publika je svjedočila dramatiziranim rekonstrukcijama nasilja nad civilima, uključujući udaranje ljudi palicama zbog isteknutih registracijskih oznaka, nasilje nad starijim osobama te zastrašivanje djece pucnjavom u njihovom smjeru, kao i drugim oblicima dehumanizacije, šovinizma i ratnih zločina. Tijekom prikazivanja filma, okupila se mala publika.

Viđenje očima mirotvorca

Goran Božičević došao je na poziv Marka Zdravkovića-Kunca iz Pulske filmske tvornice jer se već 30 godina bavi mirovnim radom te pojasnio bti filma.

- Zanimljivo je da je ovo izraelski film, napravljen od strane stanovnika Izraela. Izbjegavam upotrebu riječi ‘Židovi’ jer je ona etnička oznaka. Prikazani su ljudi koji govore o problemima koje su vidjeli, to su svjedočanstva organizacije Breaking the Silence koja obuhvaća preko 1.400 svjedočanstava bivših mobiliziranih aktivnih izraelskih vojnika, šokiranih i razočaranih onim što su vidjeli i što su morali raditi u Gazi i Zapadnoj obali tijekom posljednjih 20-ak godina.

Na temelju tih svjedočanstava je ovaj film napravljen, traje gotovo dva sata, a nosi malo neobičan naziv ‘Skraćeni priručnik za okupaciju’. Naziv je odabrao redatelj Avi Mograbi i predstavlja školski primjer kako se provodi okupacija. Budući da mi nismo vojna ustanova i ne želimo učiti o okupaciji, ovo je zapravo razotkrivanje obrazaca kako možemo prepoznati okupaciju, objašnjava Božičević.

- To nije samo priča o Bliskom istoku, to je priča o bilo kakvim obrascima oko nas, u Hrvatskoj odnosno bilo gdje, gdje se prepoznaju odnosi prema drugim ljudima, tlačenja, diskriminiranja, isključivanja prava, premise "da sam ja vrjedniji od vas", te način na koji to prepoznati.

Ovo nije antiizraelski film, to je izraelski dokumentarni film koji je prošao brojne festivale i poznat je ovdje, a u suradnji s Zagrebačkim Restartom je titlovan i distribuira se. Ono što je bitno je kako vojnici gledaju na svoj angažman. Te vojnike možemo promatrati kroz prizmu da smo to mi sami, pojasnio je Božićević.

- Kad smo u vojsci, želimo se držati nekih međunarodnih pravila, nacionalnih, moralnih, vjerskih, a ovi ljudi su vidjeli da se to ne događa i bili su duboko razočarani, pa iz toga želimo izvući jednu mirovnu poruku za sebe i općenito, zaključio je ovaj mirotvorac s tridesetogodišnjim iskustvom.

Konstruktivna rasprava

Na raspravi o miru i razumijevanju u komunikaciji, prisustvovao je i jedan njemački novinar koji nije bio specijaliziran za Bliski istok, a sudjelovala su i dva povjesničara koji su imali značajno iskustvo i znanje o regionalnim pitanjima. Njihova prisutnost dodala je širinu perspektivi rasprave.

Nakon zanimljive diskusije, došlo se do zaključka da je ključno djelovati na lokalnoj razini, u malim krugovima, kako bi se postigao mir i razumijevanje. Unatoč presumpciji čitatelja da bi rasprava mogla eskalirati u sukob ili konflikt s obzirom na to da svjedočimo prosvjedima diljem svijeta koji se vežu za ovaj sukob, rasprava je bila konstruktivna i u mirovnom tonu.

Publika je naglasila da je važno voditi dijalog bez predrasuda ili šovinizma prema bilo kojoj etničkoj skupini. Zaključak rasprave je bio pronalaženje zajedničkih rješenja i stvaranje atmosfere u kojoj se različitosti cijene i poštuju i takav pristup potiče na mir i stabilnost.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter