Europska komisija i Europska središnja banka sljedeći tjedan će objaviti konveregencijska izvješća od kojih Hrvatska očekuje pozitivnu ocjenu za ulazak u europodručje.

Izvješće o konvergenciji, koje će biti predstavljeno u srijedu, 1. lipnja,  objavljuje se svake dvije godine, a u iznimnim slučajevima može i češće ako to zatraži neka država članica koja se želi pridružiti europodručju.

Riječ je o izvješćima o napretku  država članica izvan europodručja u odnosu na kriterije koje moraju ispuniti kako bi uvele euro.

Hrvatska očekuje pozitivno izvješće koje će onda biti podloga za konačnu odluku u ulasku europodručje od početka sljedeće godine.

Prema zadnjem konvergencijskom izvješću iz 2020. godine, Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u europodručje osim članstva u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II).

RH je u međuvremenu ušla u ERM II 10. srpnja 2020. Radi se o svojevrsnoj čekaonici za euro u kojoj svaka zemlja kandidatkinja treba provesti najmanje dvije godine.

Spremnost za prihvaćanje eura određuje se prema ispunjavanju konvergencijskih kriterija koji uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).

Nakon, kako se očekuje pozitivne ocjene o hrvatskoj spremnosti za euro, očekuje se da će 16. lipnja euroskupina, koja okuplja ministre financija zemalja europodručja usvojiti preporuku Vijeću da se Hrvatska pridruži euru. Dan poslije, 17. lipnja, o tome će raspravljati ministri financija svih država članica. Nakon toga, na samitu EU-a 23. i 24. lipnja očekuje se da će čelnici država članica podržati odluku o ulasku Hrvatske.

O odluci o prijemu u eurozonu treba zatražiti i mišljenje Europskog parlamenta, koje je pravno neobvezujuće. Početkom srpnja Coreper priprema zakonodavne akte, koje bi Vijeće EU-a, to jest ministri financija država članica, trebali usvojiti tijekom srpnja i time je cijeli proces dovršen.

U ponedjeljak i utorak u Bruxellesu se održava posebni samit čelnika država članica posvećen Ukrajini i posljedicama po Europu ruske agresije na tu zemlju. Središnje točke dnevnog reda su pomoć Ukrajini, energija, obrana i sigurnost opskrbe hranom.

Sljedeći tjedan u Luxembourgu se održavaju tri ministarska sastanka.

U četvrtak se održava Šengenski forum na kojem će predstavnici Vijeća EU-a, Parlamenta i Komisije razgovarati o posljednjem izvješće o šengenskom forumu koje je objavljeno 24. svibnja.

U tom izvješću Komisija je ponovno pozvala Vijeće da usvoji odluku koja će omogućiti da Hrvatska, kao i Rumunjska i Bugarska, formalno postanu njegove članice s obzirom na činjenicu da su svi kriteriji ispunjeni.

U utorak i srijedu u Rotterdamu se održava kongres Europske pučke stranke (EPP) na kojem će biti izabran novi predsjednik te stranačke grupacije koja okuplja europske stranke desnog centra. Umjesto Donalda Tuska, koji se vratio u Poljsku, bit će izabran Nijemac Manfred Weber, koji je jedini kandidat. Također će se izabrati i 10 potpredsjednika, a jedna od kandidatkinja je potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica.

Povezane vijesti

• BDP: Očekuje se najsporiji rast gospodarstva u ovoj godini
• "Zov divljine" u Istarskom narodnom kazalištu
• Sabor u četvrtak glasuje o amandmanima i raspravljenim točkama dnevnog reda