Europski tjedan
Bruxelles reže milijarde, otvara vrata Ukrajini i Moldaviji, a putnike u avionima čekaju nova pravila
(Pixabay)
Sljedeći tjedan u Europskoj uniji iznimno je nakrcan događajima. Sastaju se čelnici država članica EU-a, u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta, a Ukrajina i Moldavija otvaraju pristupne pregovore.
Predstojeći sastanak na vrhu čelnika država članica ovaj put će se iznimno protegnuti na dva dana, odstupajući tako od prakse koju je uveo predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, koji je dosad uspijevao svesti te sastanke na jedan dan. Samit počinje u četvrtak u 18 sati, a trebao bi završiti u petak u popodnevnim satima. Na dnevnom redu su konkurentnost i globalni gospodarski izazovi, višegodišnji proračun za razdoblje 2028. - 2034., Ukrajina i stanje na Bliskom istoku.
Najvažnija tema bit će prva razmjena mišljenja o konkretnim brojkama za sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO). Ciparsko predsjedništvo predstavilo je prošli tjedan kompromisni prijedlog za pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru, u kojem predlaže smanjenje za dva posto, odnosno za 32,8 milijardi eura, u odnosu na prijedlog Europske komisije.
Pregovori o sedmogodišnjem proračunu izuzetno su teški i zahtjevni i troše najviše energije. Tradicionalno, zemlje članice u tim pregovorima podijeljene su na neto uplatiteljice, one koje u proračun više izdvajaju nego što dobiju natrag, i neto primateljice, koje zagovaraju veći proračun. Deset zemalja su neto uplatiteljice: Njemačka, Švedska, Austrija, Danska, Nizozemska, Belgija, Francuska, Irska, Italija i Finska. No, nisu sve te zemlje protiv većeg proračuna. Primjerice, Francuska i Italija načelno podržavaju veći proračun i nastoje balansirati između potrebe za snažnim europskim investicijama i svoje nezavidne fiskalne situacije. Najveći zagovornici snažnog rezanja proračuna su Njemačka, Nizozemska, Švedska, Danska i Austrija.
I ovaj put je skupina zemalja iz tzv. kluba štedljivaca ili škrtaca snažno kritizirala prijedlog ciparskog predsjedništva, pogotovo zato što su u ciparskom prijedlogu najveći rezovi predviđeni za konkurentnost, obranu i inovacije, dok su sredstva namijenjena za kohezijsku politiku, ribarstvo i poljoprivredu ostala uglavnom na razini koju je predložila Komisija ili su vrlo blago smanjena.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa želi da se dogovor o VFO-u postigne do kraja ove godine, što se s obzirom na polazna stajališta dvaju tabora čini teško izvedivim, posebice stoga što se sljedeće godine održavaju izbori u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj, pa je teško očekivati da bi čelnici tih zemalja mogli napraviti ozbiljnije ustupke koje bi populisti mogli iskoristiti na izborima.
Prije samita, prvu raspravu o prijedlogu VFO-a održat će ministri za europske poslove, koji se sastaju u utorak u Luxembourgu.
U ponedjeljak se u Luxembourgu sastaju ministri vanjskih poslova, koji će razgovarati o Ukrajini, Bliskom istoku i odnosima s Kinom.
Na marginama toga sastanka održat će se tri međuvladine konferencije o pristupanju. Ukrajina i Moldavija napokon će otvoriti pregovore u prvom pregovaračkom klasteru, koji se odnosi na temeljna prava i pravosuđe, a Crna Gora će zatvoriti pregovore u dva poglavlja.
Prvi pregovarački klaster obuhvaća pet poglavlja: poglavlje 5 Javne nabave, poglavlje 18 Statistika, poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava i poglavlje 24 Pravda, sloboda i sigurnost. Ta poglavlja okosnica su procesa pristupanja te se prva otvaraju i zadnja zatvaraju. Otvaranje pregovora s Ukrajinom dugo je blokirala bivša mađarska vlada Viktora Orbána, koji je izgubio na izborima u travnju.
Crna Gora će zatvoriti pregovore u poglavlju 2 Sloboda kretanja radnika i poglavlju 28 Zaštita potrošača i zdravlja. Crna Gora je najdalje odmakla u pristupnom procesu i dosad je zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja, a do kraja godine namjerava zatvoriti sva preostala.
U ponedjeljak u Strasbourgu počinje plenarna sjednica Europskog parlamenta.
U srijedu ujutro zastupnici će s predstavnicima Komisije i Vijeća raspravljati o predstojećem samitu EU-a i odnosima s Kinom.
U utorak će zastupnici glasati o izvješćima o napretku Albanije, BiH, Gruzije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Turske. Isti dan zastupnicima će se obratiti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U ponedjeljak bi napokon, nakon višegodišnjih pregovora, trebao biti postignut dogovor o pravima putnika u zračnom prometu. Prošli tjedan države članice postigle su dogovor o svom stajalištu i uputile ga Europskom parlamentu, čiji će se pregovarači o tome izjasniti u ponedjeljak.
Već desetak godina zrakoplovne tvrtke traže reformu zakona EU-a o pravima putnika kako bi se smanjile njihove obveze, ali čini se da u tome nisu uspjele.
Prema dogovorenom prijedlogu, zrakoplovne tvrtke više neće moći dodatno naplaćivati putnicima koji u avion unesu male kofere, što je praksa koju su najprije uvele niskotarifne zrakoplovne tvrtke, a počele su ih slijediti i ostale.
Prema dogovoru, zrakoplovne tvrtke morat će u osnovnu cijenu avionske karte uključiti ne samo malu torbu koja stane ispod prednjeg sjedala, već i mali kofer koji ide u pretinac za prtljagu iznad sjedišta. To će vjerojatno dovesti do povećanja cijena karata, posebno niskotarifnih avioprijevoznika. Putnicima će biti ponuđena mogućnost da odustanu od prava na unos malog kofera u zrakoplov u zamjenu za nižu cijenu karte. Aviokompanijama je ostavljeno da same odrede dimenzije i težinu malih kofera koji će biti uključeni u cijenu.
Niskotarifne aviokompanije počele su naplaćivati stvari koje su prije bile besplatne, poput obroka, odabira sjedala i ručne prtljage, te su na taj način mogle ponuditi cijene koje se pojavljuju kao najjeftinije na tražilicama. Sada bi mogle izgubiti tu prednost jer bi cijene njihovih zrakoplovnih karata koje se pojavljuju na stranicama za usporedbu letova uskoro mogle biti skuplje, jer više neće biti osnovnih cijena koje od prtljage uključuju samo ruksak.
Većina pravila koja su putnicima davala pravo na naknadu u slučaju kašnjenja ili otkazivanja leta ostaju nepromijenjena.
Kada je let otkazan ili kasni najmanje tri sata, putnici će zadržati pravo na odštetu, uz povrat novca za otkazani let, u rasponu od 250 do 600 eura, ovisno o duljini leta. Prema novim pravilima, putnici će za sve letove dulje od 3.500 kilometara dobiti 300 eura za kašnjenja od tri do četiri sata, a za kašnjenja dulja od četiri sata ili za otkazivanja letova iznos se povećava na 600 eura.
Zrakoplovne tvrtke koje su snažno lobirale da se znatno produlji vrijeme kašnjenja nakon kojeg bi putnici imali pravo na naknadu izgubile su bitku s Europskim parlamentom. Naime, predstavnici Europskog parlamenta inzistirali su da će pristati na povećanje pragova za naknadu samo ako se od zrakoplovnih tvrtki zahtijeva da izričito obavijeste svoje putnike kada imaju pravo na odštetu te da im ponude polu-ispunjeni obrazac za zahtjev za naknadu štete.
To je aviokompanijama bilo neprihvatljivo jer trenutačno samo oko 38 posto putnika koji imaju pravo na naknadu to zapravo i zatraži. Stoga im nikako nije odgovarao prijedlog koji bi vjerojatno povećao udio putnika koji traže odštetu i do 80 posto.
Što se tiče naplate mogućnosti biranja sjedišta, aviokompanije će morati ponuditi roditeljima ili osobama koje su u pratnji djece mlađe od 14 godina da sjede zajedno bez naplaćivanja, kao i putnicima s invaliditetom i njihovim pratiteljima.
O novim pravilima Parlament bi trebao glasati na srpanjskoj plenarnoj sjednici, a stupila bi na snagu početkom sljedeće godine.
