EU glasa o "centrima za povratak" odbijenih migranata

(Snimio Vedran Karuza)

Očekuje se da će zemlje EU-a u ponedjeljak odobriti značajno pooštravanje europske imigracijske politike, uključujući podršku uspostavi "centra za povratak" migranata koji bi se nalazio izvan te 27-člane zajednice.

U strahu od pobjede krajnje desničarskih stranaka na izborima, vlade diljem Europe nastoje zauzeti oštriji stav.

Ministri unutarnjih poslova koji se sastaju u Bruxellesu prvi će put glasati o nizu mjera koje je ove godine predstavila izvršna vlast EU-a kako bi se strože regulirao dolazak i povratak migranata.

Evo o kojim se mjerama radi, budu li usvojene.

Otvaranje centara izvan granica EU-a u koje bi se slali migranti čiji su zahtjevi za azil odbijeni, takozvanih "centra za povratak".

Strože kazne za migrante koji odbijaju napustiti europski teritorij, uključujući i dulja razdoblja pritvora.

Vraćanje migranata u zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, ali koje Europa smatra "sigurnima".

Opadanje broja ilegalnih ulazaka u Europu za oko 20 posto dosad ove godine u usporedbi s prošlom nije ublažio pritisak da se djeluje po tom politički eksplozivnom pitanju.

Do ovih je najnovijih prijedloga došlo samo nekoliko mjeseci nakon što je EU usvojio golem novi zakon o migracijama koji će stupiti na snagu u lipnju.

"Moramo prebaciti u višu brzinu", rekao je povjerenik EU za migracije Magnus Brunner, "kako bismo ljudima dali osjećaj da imamo kontrolu nad ovime što se događa."

"Pravni limbo"
Nove inicijative izazvale su zgražanje među aktivistima koji rade s migrantima.

"Umjesto da ulaže u sigurnost, zaštitu i uključivost, EU bira politike koje će gurnuti još više ljudi u opasnost i pravni limbo", rekla je Silvia Carta iz PICUM-a, nevladine organizacije koja pruža zaštitu nedokumentiranim migrantima.

Ali pod poticajem Danske, koja predsjedava EU-om i već se dugo zalaže za ove mjere, države članice ubrzano napreduju.

Diplomat EU-a rekao je za AFP da među čelnicima bloka postoji "široko uvažena politička želja" da se nastavi s ovim dodatnim koracima.

"Vrlo brzo napredujemo", rekao je diplomat, govoreći u ime drugih pod uvjetom anonimnosti.

No, neki u bloku i dalje su skeptični.

Francuska dovodi u pitanje zakonitost i učinkovitost nekih prijedloga, dok Španjolska nije uvjerena da "centri za povratak" funkcioniraju, nakon nekoliko neuspješnih pokušaja drugih zemalja.

Unatoč zabrinutosti, postoji podrška zastupnika desnog centra i krajnje desnice, koji su već dali početno zeleno svjetlo u Europskom parlamentu.

Ako ova tri prijedloga u ponedjeljak odobre države članice EU-a, dužnosnici kažu da će cilj biti odmah započeti pregovore s Parlamentom kao sljedeći korak prema odobrenju.

Raspodjela tražitelja azila

Iako će u ponedjeljak velik dio fokusa biti na novim prijedlozima koji se forsiraju, bit će i teških razgovora o raspodjeli najmanje 30.000 tražitelja azila prema nedavnim zakonskim promjenama.

Taj potez dio je novog sustava "solidarnosti" koji pomaže u smanjenju pritiska na zemlje koje bilježe velik broj dolazaka, poput Grčke i Italije.

Očekuje se da će druge zemlje EU-a prihvatiti tražitelje azila ili doprinijeti s 20.000 eura po osobi zemljama pod pritiskom.

No, s obzirom na to da se vlade diljem bloka potiče na pooštravanje imigracijske politike, pružanje pomoći za prihvat dodatnih tražitelja azila krcato je političkim rizikom.

"Malo je ministara unutarnjih poslova koji će htjeti izaći pred novinare i reći: 'U redu, primio sam ih 3000'", rekao je europski dužnosnik za AFP.

EU je ipak pod pritiskom da postigne kompromis o preseljenju ljudi, a vrijeme istječe kako bi se donijela konačna odluka do kraja godine.