Ideja da i psi mogu pokazivati ponašanje slično autizmu postoji već desetljećima, no rasprava je ponovno oživjela nakon što je britanska znanstvenica upozorila da bi naši kućni ljubimci doista mogli imati neurorazvojne poteškoće nalik ljudskima, piše Daily Mail, a prenosi Index.hr.

Dr. Jacqueline Boyd sa Sveučilišta Nottingham Trent pojasnila je da psi s ljudima dijele važne strukturne i kemijske osobine mozga, što ih čini podložnima sličnim obrascima ponašanja. Iako službena veterinarska dijagnoza „autizma“ kod pasa ne postoji, stručnjaci se sve češće služe pojmom „psećeg autizma“ kako bi opisali složeno ponašanje koje odstupa od onoga što se smatra uobičajenim.

Nutricionistica Jewelz Ketovore navodi da se takvi obrasci najčešće razvrstavaju u tri kategorije: ponavljajuća ponašanja, promjene u društvenoj interakciji i pojačana senzorna osjetljivost.

Ponavljajuća i kompulzivna ponašanja

Jedan od najprepoznatljivijih znakova su ponavljajući pokreti i rituali koji se ponavljaju iz dana u dan i remete normalnu interakciju psa s okolinom. Tvrtka Little Rays ABA, koja se bavi bihevioralnom terapijom, navodi da takva ponašanja mogu dovesti do frustracije i povlačenja.

Primjeri uključuju stalno hvatanje vlastitog repa, hodanje istom rutom poput zacrtane linije, te opsesivno lizanje šapa koje može izazvati iritaciju i gubitak dlake. Pojedini psi mogu „škrgutati“ zubima, fiksirati se na određeni predmet ili odbijati preusmjeriti pažnju. Stručnjaci naglašavaju da, kada ovakve navike postanu intenzivne ili štetne, treba potražiti stručnu procjenu veterinara ili bihevioralnog terapeuta.

Poteškoće u društvenoj interakciji

Društveno ponašanje često otkriva dodatne znakove. Prema Little Rays ABA, psi s autističnim osobinama mogu izbjegavati kontakt očima ili ga držati vrlo kratko, slično kao i osobe iz spektra.

Mogu oklijevati kada im prilaze nepoznati ljudi ili psi, a neki se „smrznu“ umjesto da reagiraju uobičajenim gestama poput mahanja repom ili njuškanja. Značajan pad interesa za igru, osobito onu koja zahtijeva interakciju, može upućivati na teškoće u razumijevanju društvenih signala.

Preosjetljivost i izazovi u komunikaciji

Uz promjene u ponašanju, mogu se javiti i komunikacijske poteškoće. Neki psi glasaju se neuobičajeno - monotono, ponavljajuće ili produljeno zavijaju. Njihov govor tijela može djelovati ukočeno, izbjegavaju pozdravlja­nje ili ignoriraju uobičajene naredbe.

Stručnjaci objašnjavaju da se u takvim situacijama ne radi o tvrdoglavosti, nego o senzornom preopterećenju ili teškoćama u obradi informacija.

Pojačana osjetljivost dodatno obilježava ovo stanje. Psi mogu drhtati, bježati ili „pokrivati uši“ kao reakciju na svakodnevne zvukove - usisavač, zvono na vratima, promet ili kućanske aparate. Reakcije su jače od uobičajenog iznenađenja. Neki psi ne vole dodir ili izbjegavaju maženje, dok drugi reagiraju na specifične mirise ili teksture hrane.

Kako pomoći psu s ovakvim ponašanjem?

„Ako vaš pas pokazuje više ovih znakova, postoji mogućnost da ima obrasce ponašanja slične autizmu“, kaže Ketovore.

Stručnjaci naglašavaju da psima koji imaju ovakve poteškoće najviše pomažu predvidljive, dosljedne rutine i nježan pristup.

Preporuke uključuju strukturiran raspored hranjenja, šetnji i igre, trening temeljen na pozitivnom potkrepljenju, obogaćivanje okoliša (npr. hranilice-mozgalice), mirnu zonu u domu u koju se pas može povući i dodatke poput smirujućih prsluka ili igračaka za opuštanje. Ovakvi alati pomažu smanjiti stres, olakšati svakodnevne situacije i ublažiti ponavljajuća ponašanja.

Povezane vijesti

• Psi ne smiju na dječje igralište, ali smiju u park
• PULA IMA OKO DVIJE TISUĆE PASA: U Gradu lani kupili uređaje za provjeru čipiranja kućnih ljubimaca, u godinu dana PROVJERILI SAMO 30 PASA!
• KONTROLIRANO 29 PASA: Komunalni redari kaznili trojicu neodgovornih vlasnika kućnih ljubimaca s ukupno 1.200 kuna