U Novalji zaključen je početkom mjeseca zaključen Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, 28. po redu. Da je bilo burno, ne treba sumnjati. Već u najavi Susreta naznačene su neke teme, a s obzirom na trenutačnu situaciju s malom plavom ribom, lako je zaključiti da nije izostala iz ribarskih diskusija.

Mala plava riba postala je velik problem hrvatskog ribarstva. Lovi se slabo, ulovljena riba svakim je danom manja. U posljednje vrijeme toliko je mala, nedorasla, da postaje upitan njen plasman na tržište, a državna ribarska vlast posegnula je za nepopularnom mjerom – na nekoliko lokaliteta privremeno je zabranjen rad s okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom.

(Snimio Duško Jaramaz / Pixsell)

Listopadski mrak godinama je donosio najbogatije ulove srdele, i to upravo na sjevernom Jadranu, u Riječkom zaljevu, Kvarneru, uz zapadnu obalu Istre. Ovogodišnji listopad, međutim, ribarima će ostati u trajnom lošem sjećanju. Počeo je novi mrak, i on je nekad bio izdašan, što je predstojećih dana teško očekivati. Čitave ove godine mala plava riba lovi se slabo, ribari su znatno ispod ulovne kvote što ju je zakonodavac propisao. Uistinu, bilo bi prvorazredno iznenađenje da se odjednom počne loviti u velikim količinama i zadovoljavajuće veličine. Umjesto toga, ribari strahuju od mogućih novih zabrana.

Proteklih dana razgovarao sam s nekolicinom ribara – plivaričara s našeg područja, Primorsko-goranske županije. Od svih sam slušao istu priču, identične žalopojke. "U životu ovo ne pamtim", rekao je najstariji od njih. "Minuli mrak bio je katastrofa, najprije riba mala i nikakva, pa se nadovezalo loše vrijeme".

Ističe da je u listopadu imao deset radnih dana, odnosno noći, a njegov brod isplovljava i kada mnogi ostaju na vezu. Od tih 10 dana, samo šest bilo je lovnih, a tri puta vratili su se u luku sa suhom mrežom. "I ranije su ribari imali suhe izlaske, ali oni su bili zanemarivi. Sada se događa u jednoj noći da od pet brodova, četiri ostanu suha", ističe sugovornik.

(Snimila Sandra Simunović / Pixsell)

Tune onemogućavaju ribolov

Ulovi su bili skromni, a riba mala, u prosjeku 65 inćuna u kilogramu. Situacija je, međutim, postala takva da je danas i to dobra riba, čak i na izvoznom, talijanskom tržištu. Ni kod naših morskih susjeda Talijana stanje s malom plavom ribom nije ništa bolje. Ono što u normalnim okolnostima ne bi prošlo, Talijani sada uzimaju. Bilo je i ulova kada je 100 primjeraka inćuna stalo u kilogram, takvu ribu teško je, gotovo nemoguće prodati. Tek nešto malo apsorbira domaća maloprodaja. Nije za izvoz, a nije ni za preradu, samo za hranjenje tuna u kavezima po skromnoj cijeni. Tek dva puta, kaže, imao je inćune kada ih je u kilogram stalo manje od 60, a jedan brod imao je jednokratni ulov inćuna od 55 u kilogramu. Slično je i sa srdelom, kada je od 50 smatra se odličnom.

Nešto je bolja riba u Riječkom zaljevu, govore ribari, u prosjeku 10 primjeraka manje u kilogramu, u odnosu na onu iz Kvarnera. Ribarima to malo znači, jer u Riječkom zaljevu caruju tune, praktički je nemoguće loviti. U prošlom mraku malo je koji brod radio u tom akvatoriju. Svijetlili su dva, tri sata i dizali sidro, mrežu nisu topili. Tune i dupini veliki su predatori male plave ribe. Govore ribari da tuna dnevno pojede oko 10 posto svoje težine. I sad, lako se dolazi do zaključka koliko pojedu tune, a koliko ulovi kompletna flota hrvatskih plivaričara. Tune su se u Jadranu nekontrolirano namnožile. Ribari se žale, pretjerane su mjere zaštite što ih nameće međunarodna organizacija za zaštitu tuna. Prije dvadesetak godina, kada su donesene, bile su utemeljene, dok je danas stanje u moru drastično promijenjeno. I još se ove godine dogodilo da su naši ribari tunolovci dodijeljenu im kvotu izlovili u Sredozemnom moru, a ne u Jadranu. "U moru je ostalo puno više gladnih usta", govore oni i pitaju: "Zašto, i u čijem je interesu to napravljeno, tko im je dao takvu dozvolu..? Sigurno ne za zaštitu hrvatskog ribarstva!"

Pojavili se i rebraši

Ribari ukazuju na još jedan, za njih veliki problem, što im se nametnuo posljednjih mjeseci.

- Sve se urotilo protiv nas, loše vrijeme, tune, dupini, luci… Koliko samo ima tih predatora. Kao da to nije dovoljno, sada su se pojavili i rebraši, pune su ih mreže. Teške su, jedva ih dižemo, a više od polovice težine čine ti napasnici, žali se jedan od ribarskih sugovornika.

(Institut Plavi svijet)

Mala riba ne pojavljuje se od jučer u ulovima, traje to više godina. Srdele i inćuni svake su godine manji, sada je taj negativan trend dostigao vrhunac. Stara generacija ribara plivaričara, danas uglavnom sve umirovljenici, s nostalgijom se sjeća vremena lova velikih srdela – u jedan kilogram stalo je od 33 do 35 primjeraka. Hoće li se tako velike ikada više loviti? Za takvo stanje mnogi su skloni optužiti ribare, kažu, ne dozvoljavaju ribi da naraste. Istodobno, oni odgovaraju da njihov ukupan ulov čini tek trećinu u odnosu na količine koje pojedu tune i dupini.

Bogat mrijest ili…

Zašto je tako, a posebno zašto je riba ove godine izuzetno mala, nedorasla. Valjana odgovora nismo čuli. Znanstvenici istražuju, ali… treba vremena da spoznaju sve ono što se događa dolje, ispod površine. Od mjerodavnih osoba čuli smo mišljenje da je sitna riba pokazatelj da je ovosezonski mrijest bio dobar, te da se tako nedoraslu mora sačuvati za budućnost našeg ribarstva. Treba joj dozvoliti da naraste, da se barem jednom izmrijesti i ostavi potomstvo. Neki ribari govore da je nedorasla riba rezultat zakašnjelog, naknadnog mrijesta. Kažu, klimatske su promjene značajno utjecale na prirodu, mnogo se toga mijenja, pa je moguće da se promijenilo i vrijeme mrijesta nekih vrsta. U svakom slučaju, zaključuju oni, s tako malom, nedoraslom ribom ne možeš ništa, tržište je ne prihvaća, od nje nema koristi.

(Snimio Srećko Niketić / Pixsell)

Predstavnici Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva održali su prije nekoliko dana u Puli sastanak s ribarima – plivaričarima. Kako saznajemo, razgovor je trebalo nastaviti u Novalji, za trajanja Susreta ribara. S pulskog sastanka najvažniji je zaključak da zabrana ribolova u određenim zonama traje do 15. ovog mjeseca. Nakon toga, kroz četiri dana pratit će se stanje ulova i, ovisno o veličini ribe, zabrana će se produžiti do kraja godine. Tada dolazi lovostaj. Također, dogovorena je platforma za daljnje aktivnosti oko budućeg režima lova male plave ribe.

Povezane vijesti

• Na Maloj ribarskoj akademiji obnavljat će se stara batana
• Svibanjski lovostaj na inćun - promašen
• ZAVRŠAVA ZIMSKI LOVOSTAJ Srdele u srijedu ponovno na ribarnicama