U nas se ne cijeni rad, vladaju korupcija i nepotizam, što obeshrabruje mlade. Dok uvozimo radnu snagu u turizmu iz Ukrajine, Makedonije i Filipina, naši odlaze. Nisu samo u pitanju preniske plaće, nego i odnos poslodavca prema radniku, rekla je Marina Cvitić

„Prosječna plaća od oko 6.500 kuna koja se službeno iznosi u Hrvatskoj tek je dio statistike. To je isto kao i sarma: netko jede kupus, netko meso, a u prosjeku se svi dobro najedu. No, činjenica je da direktori turističkih kompanija primaju mjesečnu neto plaću od 70 do 100 tisuća kuna. Koliko sobarica treba zaposliti da sve zajedno dobiju toliku plaću? Prosječna plaća u Hrvatskoj po službenoj statistici daleko je od realne i tim se brojkama ne možemo hvaliti“, ustvrdila je za jučerašnjim okruglim stolom u Domu hrvatskih branitelja Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije. Zanimljiv okrugli stol koji je moderirao riječki novinar Ernest Marinković o vrućoj problematici radničkih plaća i prekarnog rada, nefunkcionalnog pravosuđa, obrazovanja i njegove neprilagođenosti tržištu rada organizirali su Hrvatski laburisti – Stranka rada.

Cvitić je podsjetila da hrvatski turizam u Hrvatskoj ima previsok udio od 20 posto u BDP-u. Na Marinkovićevo pitanje je li to normalno, Cvitić je odgovorila: “Vraga je normalno. To znači da ništa drugo ne funkcionira. U Grčkoj, koja se debelo oslanja na turizam, taj udio iznosi 14,5 posto, a u državama poput Francuske i Italije tri do četiri posto. Nakon okončanja situacije s brodogradnjom taj će udio u Hrvatskoj još više rasti, upozorila je Cvitić.

Kad je o brodogradnju riječ, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća za Istarsku županiju Rajko Kutlača iznio je podatak da je u zlatna vremena Uljanik zapošljavao osam tisuća ljudi, a 3. maj četiri do pet tisuća.

-Uljanik je surađivao s više od dvije tisuće firmi u Hrvatskoj koje su kroz Uljanik izvozile svoje proizvode. Puljani su u automobilima čekali 15 minuta dok uljanikovci ne pređu cestu, ilustrirao je nekadašnju silinu pulskog giganta Kutlača. Upitao je kome će trebati visokoškolsko obrazovanje tehničkog smjera ako ne bude industrije. U Puli će, što se tiče udjela turizma u BDP-u, biti još gore nego u Primorsko-goranskoj županiji jer se ekonomija oslanjala na Arsenal, smatra.

Mira Morović, kandidatkinja Hrvatskih laburista na listi Amsterdamske koalicije za Europski parlament, kazala je da Hrvatska „nema ni mlinac za kavu, ni fen, nijedan visokotehnološki proizvod“, na što je Marinković dodao:“Osim Rimca“. Morović je kazala da skupocjeni Rimac automobili nisu za Hrvate, iako nije ni brod, no brodogradnja je jedina propulzivna djelatnost koja u svijetu funkcionira.

Marinković je u uvodu iznio zabrinjavajuće podatke o tome da se od 1990. do lani u Hrvatskoj broj radnika smanjio za više od pola milijuna, a da ih je danas sigurno 600 tisuća manje. U istom razdoblju broj umirovljenika povećan je za 600.000.

-Godine 1990. prosječna penzija iznosila je 80 posto prosječne plaće, a danas ima udio od 25 posto. Nekad je na tri radnika dolazio jedan umirovljenik, a danas je taj omjer jedan prema jedan. Na pitanje o radu i odlasku mladih, Morović je kazala:“Ako će svi otići, zašto smo se borili? Moramo ostati, netko će ostati. Mladi se moraju obrazovati za struke koje će biti važne za deset do dvadeset godina. Moramo izmišljati nova zanimanja u koja EU želi ulagati, poput satelitskog nadzora tla i mora, robotike, automatizacije, bioinženjeringa, rekla je Morović.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU OD NEDJELJE

Povezane vijesti

• Seljaci skreću ulijevo, laburisti napuštaju SDP?
• Posebna važnost prevođenja kultura u doticaju
• Glas Istre 2025. godine - vodeći istarski medij putuje u budućnost