DANAS NA TRŽNICI
FOTOGALERIJA / U Puli obilježen Nacionalni dan Hitne medicinske službe: Građani učili kako spašavati živote
Na tržnici u Puli, kao i u ostalim hrvatskim gradovima ovog utorka, obilježen je Nacionalni dan Hitne medicinske službe. Osim u Puli, ovaj se dan u Istri obilježio i u Poreču. Tijekom dva sata građani su mogli naučiti kako mogu spasiti život i postati "produžene ruke hitne medicinske službe".
Građani su iskazali interes, a sam značaj njihove informiranosti i vještina da pomognu u trenutku do dolaska hitne pomoći, iznimno je važan. "Zahvalni smo svim "hitnjacima" na profesionalnom i predanom radu. Znamo da je hitna medicinska služba prva karika u lancu zbrinjavanja hitnog pacijenta i da je taj odgovor najvažniji.
Ove nam je godine u fokusu iznenadni srčani zastoj, jer znamo da na razini Hrvatske godišnje devet tisuća ljudi umre od njega; što znači da svakog sata u Hrvatskoj jedna osoba dnevno umre od iznenadnog srčanog zastoja, a 24 osobe dnevno.
Od deset osoba koje dožive zastoj, jedna će preživjeti. Statistike u Istarskoj županiji su nešto bolje nego one nacionalne; ovdje od deset osoba koje dožive iznenadni srčani zastoj, preživjet će više od dvije osobe, jer je postotak oživljenih oko 25 posto, što je visoko i u europskom standardu.
Zbog toga zahvaljujemo i našim građanima - laicima koji su svjedočili iznenadnom srčanom zastoju u prošloj godini te u 80 posto slučajeva započeli primjenjivati napredne tehnike oživljavanja po uputama dispečera te su zapravo bili "naše ruke" do dolaska hitne medicinske službe. Čak šest puta koristili su i automatski vanjski defibrilator (AED)", pohvalila je ovu činjenicu dr. Tatjana Čemerikić, voditeljica hitne medicine Istarske županije.
Međutim, da bi bili još bolji, naglašava Čemerikić, cilj im je da svi građani osvijeste važnost započinjanja i provođenja postupaka osnovnog održavanja života, po uputama dispečera do dolaska hitne te upotrebe automatskog vanjskog defibrilatora kad god je moguće i kad je u blizini.
"Ta mreža AED-a je sve veća. U Istri ih je stotinjak, a svake godine ih je sve veći broj, jer je cijela zajednica svjesna kako je to nužno da bi nam preživljavanje bilo 90 posto, a i bit će ako se započne s osnovnom tehnikom oživljavanja i primjenom postupaka za osnovno održavanja života te AED. Šanse su tada u tim postocima", uvjerena je voditeljica hitne medicine Istarske županije.
Kako je ljudski život neprocjenjiv, građani Pule su ovog utorka pokazali kako su itekako zainteresirani da sami mogu u potencijalno životnoj ugrozi pomoći nekome. Na lutkama su im to demonstrirali 'hitnjaci", a i sami su se u tome oprobali. Statistike su neumoljive, a svaka je pomoć dobrodošla.
U Istri godišnje od 270 do 290 ljudi doživi srčani zastoj. U Istarskoj županiji Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije zbrinjava hitna medicinska stanja, koja se dogode izvan bolnice, a prošle su godine intervenirali 40 tisuća puta, na terenu i u ambulanti. "Telefon je u tom periodu zazvonio preko 80 tisuća puta, a što znači da je skoro svaki drugi građanin Istre zvao hitnu medicinsku službu.
Dodatno se pojačava potreba jer ulazimo u sezonu i moramo se ekipirati, odnosno pojačati broj timova, što nam je izazov svake godine, a čini nam se ove godine i veći jer svjedočimo deficitu kadra. Ipak vjerujemo da ćemo uspjeti, kao i do sada", zaključila je Čemerikić.
Kad smo kod kadra koji kronično nedostaje, izazova doista ne manjka. "I ovakav jedan dan služi osvještavanju građana što oni mogu učiniti do dolaska hitne medicinske službe, u situaciji kad je kadra sve manje. Na sreću, održavamo se s brojem timova koji su nadstandardni, zahvaljujući lokalnim sredstvima, gradovima i županiji. Činimo sve napore kako bi privukli još kadra te zadržali postojeći.
Poznat je naš program mjera za zadržavanje i privlačenje deficitarnog kadra. Problem nam se sada otvara sa stanovima; naime njih na tržištu više nema, premda mi jednim djelom sufinanciramo stanarine. Jedna tužna priča dogodila nam se prije dvadesetak dana kad smo u jednom danu izgubili jednu magistru sestrinstva i jednog magistra sestrinstva, koji su htjeli doći iz drugih dijelova Hrvatske, a mi im nismo uspjeli naći stanove, konkretno, u Puli i Labinu.
Ne možemo sami, a kao zajednica se moramo osvijestiti", rekla je ovom prilikom pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije dr. Gordana Antić. Smatra da je županija učinila sve da naše zdravstvene ustanove budu privlačne za zapošljavanje, uz mogućnost edukacije i usavršavanja; dobre uvjete, vozila i opremu, međutim kako veliki broj kadra odlazi u mirovinu, izazov je poprilično velik.
Kako bi nadomjestili kadar, u tome je potrebna pomoć cjelokupne zajednice, smatra Antić, a zadatak Istarske županije je da osvijesti, koliko je u njihovoj moći, sve one koji u tome mogu pomoći; da li kroz iznajmljivanje stanova, upise u vrtić, ali i svemu drugome što podrazumijeva multidisciplinarni pristup ovom problemu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
