U pripremi u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika je knjiga skupine autora "Fala delu i težaku!", s podnaslovom "Slovo posvetno (o) akademiku Josipu Bratuliću", a u povodu njegovog 80. rođendana obilježenog 2019. (Istra kroz stoljeća, XV. kolo, knj. 85., Istarski ogranak DHK – Čakavski sabor, Pula – Žminj, 2024.). Urednik je Boris Domagoj Biletić.

Promišljanja velebnih kolega

Nakon nekoliko uvodnih riječi urednika Borisa Domagoja Biletića slijedi proslov Valnee Delbianco "Fala delu i težaku!", a danas nažalost pokojni profesor emeritus Miroslav Bertoša, napisao je svojevremeno osvrt "Rani rad dalekosežna dosega: 'Istarski razvod'". Milan Bešlić potpisuje rad "Likovna komponenta u opusu Josipa Bratulića", a Biletić dva eseja "Izazovi Bratulićeva zavičaja" i "Od temeljaca pismenosti do novoglagoljaštva". Ivan Bošković je autor eseja "Bratulićeva (auto)hagiotopografija (Bratulićeva enciklopedija svetog)", Mirko Ćurić "Bratulićev Strossmayer", Lilijana Domić "Uhodeći svjetlost od Roča do Huma (Josip Bratulić – Ghost sculptor)", dok pokojni akademik Goran Filipi je autor osvrta "Ornitonimi u Habdelićevu 'Dikcionaru': perad".

Ljubica Josić napisala je pak "Prinos 'Leksikona hrvatske glagoljice' Josipa Bratulića hrvatskoj enciklopedici", Ivan Jurković "Rad akademika Josipa Bratulića na povijesnim izvorima", Josip Lisac "Josip Bratulić i S(s)toljeća hrvatske književnosti", Irvin Lukežić "Zabilježbe o Josipu Bratuliću", Jelena Lužina "Bepo Bratulić ili O unanimizmu", Perina Meić "Mozaična povijest književnosti ('Hrvatsko 19. stoljeće')", Daniel Načinović "Josip Bratulić u obzoru lijepih stvari", Franjo Nagulov "Bratulićeva spomenica Vukovaru", Ružica Pšihistal: "Kršćanski humanizam kao forma mentis Bratulićeve filologije", a Sanja Roić "Bratulićev Fortis".

Milorad Stojević autor je "Bratulićeve 'Istarske književne teme'", Nevio Šetić "Novine 'Naša sloga (1870. – 1915.) o povezanosti Istre s ostalim hrvatskim zemljama", dok Josip Šiklić je prisutan s dva rada "Akademik Josip Bratulić i Čakavski sabor (s osobitim obzirom na ediciju 'Istra kroz stojeća')" i "Hrvatsko školstvo u Istri od sredine 19. stoljeća do 1918. godine".

Anton Šuljić donosi djelo "Bratulićev hrvatski/istarski teštament – 'Aleja glagoljaša'", a Stipan Trogrlić "Josip Bratulić, 'Priče o lijepim stvarima ili Blagdan skromnih darova".

Akademik i član HAZU-a

Akademik Josip Bratulić rođen je u Sv. Petru u Šumi 13. veljače 1939. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Pazinu. Filozofski fakultet upisao je u Zagrebu gdje je završio studij hrvatskoga jezika i književnosti i komparativnu književnost. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao. Nakon završetka studija radio je u Staroslavenskom institutu "Svetozar Ritig", a zatim je 1977. prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju hrvatsku književnost do umirovljenja. Bio je dekan toga fakulteta u ratnom razdoblju.

Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. U Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je za člana suradnika prvi put 19. svibnja 1988, a po drugi put 28. svibnja 1998. Za člana HAZU izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000.

Bio je predsjednik Matice hrvatske od 1996. do 2002. godine.

S profesorom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje "Aleju glagoljaša Roč-Hum", za koju je napisao i vodič (dva izdanja).

Povezane vijesti

• "Priče o lijepim stvarima" u supetarskom samostanu
• Jezik je najveće blago koje imamo
• Akademik Josip Bratulić obilježio 80. rođendan u rodnom Svetom Petru u Šumi: JEZIK SE S LJUDIMA DIJELI, POPUT HRANE NA STOLU